Markotić četiri godine nakon proglašenja pandemije koronavirusa: ‘Moramo se spremiti za opasnije’

Markotić četiri godine nakon proglašenja pandemije koronavirusa: ‘Moramo se spremiti za opasnije’

Foto: 

Fernandozhiminaicela / Pixabay

D.H.

D.H.

‘S ovim iskustvom bismo mnogo bolje reagirali’

Prije četiri godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju bolesti COVID-19. Sve je počelo u Kini, proširilo se diljem svijeta. Koronavirus je pogodio cijelu populaciju – od testiranja, karantena, izolacija, gubitka mnogih života, obveze nošenja maske do otkrića cjepiva. Teret bolesti na svojim je leđima iznio zdravstveni sustav i njegovi djelatnici. Iako je prisutan i danas, mnogo je manja prijetnja.

Prof. dr. sc. Alemka Markotić, dr. med., ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’, u Dnevniku HRT-a rekla je kako je mnogo toga bilo izazov u tim danima.

‘Kada smo vidjeli što se u Kini događa pa onda i u Italiji i cijeloj Europi, shvatili smo da moramo brzo reagirati te upotrijebiti sve znanje. No nitko u svijetu nije poznavao taj virus i nije bilo lijekova ni cjepiva, a u početku se teško dolazilo i do zaštitne opreme’, kazala je.

Dodala je kako Hrvatska ima veliko povijesno iskustvo u svladavanju različitih epidemija i u borbi s infektivnim bolestima.

‘To akumulirano iskustvo i ‘štamparovske ideje’ u prvom valu pomogli su da se dobro obranimo. Važno je reći da nikada ne smijemo podcjenjivati zarazne bolesti i moramo se spremati za neke ponovne opasne epidemije i pandemije’, navela je.

Istaknula je kako se o tome govorilo i prije ove pandemije na razini Svjetske zdravstvene organizacije. Razgovaralo se, tvrdi, o bolesti X koja se može pojaviti i za koju se mora upotrijebiti sve što je raspoloživo od znanja kako bi se bilo spremno u kratkom roku kreirati dijagnostička sredstva i kako bismo bili spremni napraviti lijekove i cjepivo, ali isto tako i onaj dio kako bi se proizvela zaštitna oprema.

‘S ovim iskustvom bismo mnogo bolje reagirali’, istaknula je.

Markotić smatra kako bi trebala i dalje biti trajna edukacija ljudi.

‘Problem u Hrvatskoj bila je infrastruktura zdravstvenih ustanova. Odlukom Vlade RH, premijera i ministara, pokrenula se velika obnova i izgradnja, u prvom redu i u Klinici za infektivne bolesti, i mi smo danas imali završetak prve faze obnove Klinike’, naglasila je.

Na pitanje koliko je COVID danas prisutan u Klinici, Markotić je odgovorila da ima slučajeva i COVID-a i gripe, ali kako to nije veći broj nego što bi se očekivalo za respiratorne bolesti u zimi.

‘I dalje se trebaju čuvati oni koji su u rizičnim skupinama’, naglasila je.

Kazala je kako je COVID kod dosta ljudi ostavio brojne posljedice.

‘To je virus kojemu je glavni cilj organ pluća, ali i brojni drugi organi. Prisutna su zbog njega oštećenja pluća, kardiovaskularnog sustava, probavnog sustava, mentalni problemi. Gotovo nema sustava u našem tijelu koji nije bio pogođen’, istaknula je.

Dodala je kako je postotak stanovništva i na kontinuiranoj zdravstvenoj skrbi zbog toga.

Što se tiče razvoja i primjene cjepiva, Markotić je rekla da je to najveća klinička studija gdje je 7,5 milijardi ljudi cijepljeno s uspjehom.

‘Nuspojave na tom golemom broju ljudi minimalne su. Smatram da je to epohalni uspjeh koji će se u budućnosti još dodatno vidjeti’, konstatirala je.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.