Mediteranska djeca ne vole mediteransku prehranu

“Hrvatski mališani peti najdeblji u Europi!”

Čak 35 % djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što hrvatsku djecu čini petom najdebljom u Europskoj regiji. Pokazalo je to istraživanje Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije u sklopu projekta praćenja debljine u dječjoj dobi COSI (Childhood Obesity Surveillance Initiative).

Zanimljivost ovih rezultata upravo je u tome što Mediteranske zemlje poput Španjolske, Grčke, Italije i Malte prednjače u udjelima djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. Uzroci porasta udjela djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom su nedovoljno jasni, multikomponentalni, i genetski i okolišni, a svakako uključuju sve aspekte modernih načina života odnosno sjedilačke stilove života i sklonost konzumaciji „brze“ hrane.

Ove brojke ukazuju na najalarmantnije stanje upravo u mediteranskim zemljama u kojima se mediteranska prehrana sve manje konzumira, posebice među djecom.

Mediteranska djeca konzumiraju manje voća i povrća, a više slatkiša i zaslađenih napitaka te su manje tjelesno aktivna.

S druge strane, djeca u sjevernim zemljama poput Norveške i Danske, u kojima je ujedno i niža stopa prekomjerne tjelesne mase i debljine, konzumiraju više ribe, maslinovog ulja i rajčica u odnosu na djecu koja žive u južnijim zemljama.

 

Zemlje u kojima su zabilježeni najniži udjeli prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece su Tadžikistan, Turkmenistan i Kazahstan, no ove zemlje tek počinju preuzimati modele zapadnjačke prehrane te postoji mogućnost da će se u njima povećati udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine.

I.D.

Doktore, hitno!