“Sjedenje – pogubno za kralježnicu ali i za zdravlje”
Kada je riječ o sjedenju potrebno je naglasiti, da za neutralizaciju negativnih učinaka na ljudsko zdravlje izazvanih sjedenjem nije dovoljno samo sjediti na kvalitetnoj stolici i dva puta tjedno vježbati, već je potrebno uzeti u obzir sve aspekte sjedenja. Visina stola, pozicija tipkovnice i kompjutera, odnos tijela prema stolu, visina kompjutera, svijetlo, klima, stol, stolac i sama funkcionalnost radnog mjesta te, naravno, tjelesna aktivnost parametri su koji se moraju uzeti u obzir kako bi sačuvali zdravlje. Ako u prosjeku osoba sjedi 30 tak sati tjedno, onda se postavlja pitanje koliko je sati potrebno vježbati kako bi se neutralizirali negativni učinci na zdravlje.
Naime, znanstvenici upozoravaju da je duže sjedenje opasno za kralježnicu, ali i za cjelokupno zdravlje, bez obzira na to gdje sjedimo, kako i na čemu, da li u uredu, kod kuće pred televizorom, za volanom ili u školi. Štoviše, znanost kaže da će posljedice osjećati i oni koji redovito vježbaju. Dva puta tjedno nije dovoljno da se anuliraju štetne sile koje djeluju tokom sjedenja. Potrebno je biti što aktivniji tijekom sjedenja jer svaki organ i svi sustavi u tijelu su po utjecajem sjedenja. Kralježnica, diskovi, zglobovi i mišići podliježu silama koje se razvijaju tijekom sjedenja, degenerativne promjene na njima se ubrzavaju, usporavaju se funkcije probavnog, vaskularnog i respiratornog sustava čime se stvara plodno tlo za razvoj svih danas već kroničnih bolesti i stanja.
Posljedice sjedenja
Iznenadit će vas možda činjenica da sjedenjem utječemo na metabolizam u tijelu. Što to znači? Sagorijevanje kalorija kao i razgradnja masti tijelu se dramatično smanjuju kod osoba koje sjede. To će imati utjecaj na razinu kolestrola u krvi i bitno uvjetuje tjelesnu težinu. Opće je poznato da osobe koje sjede više pate od pretilosti nego li osobe koje manje sjede. Razvoj šećerne bolesti tipa 2 je također bolest koja je prisutnija kod osoba koje sjede ili možda, bolje rečeno, kod osoba koji se na kreću. Disanje biva sve pliće, plućni se kapacitet, a posljedično se smanjuje i zasićenost kisika u krvi. Manjak kisika u tijelu može biti samo štetan. Kardiovaskularne tegobe su također sve prisutnije kod nekativnih osoba. Probavni sustav je pod velikim pritiskom i često će osobe koje sjede imati i poteškoće sa njime. Jednom kada je apsorpcija i eliminacija hranjivih i štetnih tvari u crijevima smanjena, bolest samo što ne zakuca na vrata. Mišićna se aktivnost svodi na to da samo koristimo mišiće podlaktice za rad na tipkovnici i mišu. Manjak energije, promjene u raspoloženju i bezvoljnost mogu biti upravo posljedica sjedenja u kombinaciji s neaktivnošću. Kroničan umor je vrlo usko vezan za neaktivne osobe koje pri tome i puno sjede. Lista je dugačka i znanstvena istraživanja dokazuju da neaktivan i sjedilački život izaziva pogubne zdravstvene tegobe.
Produktivnost i koncentracija su u direktnoj vezi s tim kako se čovjek osjeća
Kralježnica je organ koji bez daljnjega najviše trpi kada govorimo o sjedenju. Ona je ta koja tjera osobe na bolovanja i zbog koje se trpe mukotrpni i kronični bolovi. Ogromne količine lijekova se konzumiraju upravo zbog tegoba usko vezano za sjedenje. Stup života, kako se naziva kralježnica, doslovce vrišti prilikom sjedenja. Sjedenje utječe na odnos između pojedinih područja kralježnice, n.pr. vrata i lumbalnog dijela, i tako su biomehanički čimbenici na kojima zasniva funkcija kralježnice poremećeni, a razvoj simptoma bolesti i degenerativnih promjena je neminovan. Kompresivne sile koje se razvijaju štetno djeluju na sve strukture povezane s kralježnicom. Kada tijelo više nije u mogućnosti prilagoditi se i kompenzirati nedostatak kretanja, tada se počinju javljati prvi simptomi.
D.H.
