Jeste li meteorolabilni, meteorosenzibilni ili meteoropati?

 

Homeostaza

Dolazi velika promjena vremena, iz ljeta prelazimo u jesen i to ćemo osjetiti svi. Za nekoga će jesen donijeti olakšanje a nekome žalost zbog prestanka omiljenih fizičkih aktivnosti poput kupanja u moru. Neki ljudi lako podnose promjene vremena dok kod nekih to izaziva neugodne fizičke senzacije. Redovitim praćenjem biometeoroloških prognoza možemo prepoznati zašto se odjednom osjećamo lošije a prakticiranjem savjeta liječnika možemo preduhitriti ili smanjiti iritantne fizičke simptome koje donosi promjena vremena.

Odnos između meteoroloških pojava, klime s jedne strane i ljudskog zdravlja s druge strane naziva se medicinska bioklimatologija.

„Svaki meteorološki činitelj koji označava vrijeme (sunčevo zračenje, tlak zraka, temperatura, vlaga, kiša itd.) ima biološke posljedice jer meteorološke promjene izazivaju promjene i u vanjskoj okolini.

Čovjekov organizam ima potrebu za uvijek postojanim unutrašnjim ambijentom (tjelesnom temperaturom, nervnom provodljivosti, kemijsko fizikalnim staničnim odnosima) što nazivamo homeostazom. Svaka meteorološka promjena djeluje na taj ambijent kao stres i ljudski organizam ako je nenaviknut reagira promjenama u neuroendokrinološkom sustavu kako bi se prilagodio novoj situaciji. Ta prilagodba ovisi o sposobnostima organizma da pravilno reagira. Neki ne reagiraju na promjene vremena, dok mnogi na iste nadražaje različito reagiraju te tako dolazi do različitih promjena u homeostazi. Prema intenzitetu reakcije možemo izvršiti podjelu na slijedeće “tipove” ljudi:

meteorolabilne : reagiraju depresijom, neurozom (obično djeca ili starija populacija, određenu ulogu igra i nasljednost)

meteorosenzibilni tipovi : na promjene vremena reagiraju stresom, promjenu osjećaju nekoliko sati ranije, glavoboljom, uznemirenošću, oscilacijom krvnog pritiska (dolazi do pogoršanja kroničnih bolesti)

meteoropati : dolazi do izrazito velikih poteškoća u prilagodbi homeostaze (nastaje kod temperature 5ºC iznad prosjeka, kod toplog vjetra i vlage iznad 30%) te se javlja sindrom iscrpljenosti ( teškoće kretanja, koncentracije, depresija, apatija, hipotenzija, hipoglikemija) i razdražljivosti do koje može doći dan prije promjene vremena i traje dan nakon smirivanja vremena (nesanica, teškoće disanja, znojenje, lupanje srca, vrtoglavice, glavobolje, grčevi u crijevima itd.)

Prejako reagiranje organizma na vremenske promjene ne može se u potpunosti spriječiti lijekovima. 

Preferira se dobra fizička kondicija, češća putovanja ili promjena obitavališta“, navodi profesor Branko Brkić iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba. 

Dakle, nije do vas, do vremena je. Prilagođena prehrana, umjeren ritam života i tjelesna aktivnost koju volite i koja vam godi i kod promjene vremena pravi su recept.

Doktore, hitno!