„ Brojni stručnjaci okupljaju se u Splitu kako bi potaknuli regionalnu akciju zaštite obale Mediterana“
Sredozemno more jedno je od najcjenjenijih svjetskih mora, dom velike biološke raznolikosti, sa 17 posto poznatih morskih sisavaca prisutnih na području koje pokriva manje od 1 posto svjetskih oceana. Sredozemno more također igra važnu ulogu u gospodarstvu zemalja koje ga okružuju te je važan izvor zapošljavanja. Procjenjuje se da u sektoru ribarstva i marikulture radi 420.000 ljudi, dok ih je još 550.000 zaposleno u pomorskom prometu. Obale Sredozemnog mora zaslužne su za 30 posto ukupnih svjetskih turističkih dolazaka.
No, ovaj se gospodarski rast dogodio na štetu okoliša, a baština i resursi doživjeli su progresivno propadanje tijekom desetljeća, s time da pritisci od strane čovjeka postaju sve intenzivniji, a pridružuju im se i utjecaji klimatskih promjena. Danas u mediteranskim zemljama jedna od tri osobe živi u obalnim područjima, a većina ih je koncentrirana u velikim gradovima. Dok gradovi zauzimaju samo tri posto Zemljine površine, troše preko 75 posto prirodnih resursa.
Međutim, stručnjaci ponavljaju kako se gospodarski rast i zaštita Mediterana mogu i moraju usuglasiti, a upravo će to biti i središnja tema Mediteranskog dana obale 2018. , u Splitu u utorak, 25. rujna. Split je odabran budući je u njemu smješten “Centra za upravljanje obalom“ (PAP/RAC), jedan od šest regionalnih centara UN-ovog Mediteranskog akcijskog plana (MAP).
„Važna prekretnica u usklađivanju politika koje se tiču mediteranskog obalnog područja desila se upravo donošenjem Protokola čije odredbe trebaju pomoći zemljama regije da ostvare viziju i ciljeve koje su zacrtale za dobrobit svih nas i onih koji će doći nakon nas: preokrenuti negativne trendove i osigurati prostor koji je ugodan za življenje, produktivan, jedinstven i atraktivan. Uloga PAP/RAC-a kao koordinatora provedbe Protokola u cijeloj mediteranskoj regiji izuzetno je velika i odgovorna“ , kaže Željka Škaričić, ravnateljica PRP/RAC centra u Splitu.
Gaetano Leone, koordinator MAP-a , pak upozorava kako se Mediteran nalazi na raskrižju triju kontinenta, Afrike, Azije i Europe.
„Pravu je razliku moguće postići samo ako vlade budu djelovale žurno, zajedno i s većom ambicijom prema održivom korištenju Mediterana”, poručio je Leone.
Ove godine, na Mediteranski dan obale, UN-ov akcijski plan za Mediteran (MAP) obilježava 40. godišnjicu jedne od svojih sastavnica – “Centra za upravljanje obalom“ (poznatog po engleskoj kratici PAP/RAC). Tijekom proteklih 40 godina, PAP/RAC je bio ključno koordinacijsko tijelo za zaštitu obala Mediterana. Devet mediteranskih zemalja i EU već su ratificirale Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem (ICZM) kojim se, među ostalim uspostavlja zaštitna zona od 100 metara kojom bi se zaustavilo degradiranje mediteranskog obalnog područja, od kojega je 40% već pokriveno strukturama koje je izgradila ljudska ruka. Taj sedmi po redu protokol Barcelonske konvencije o zaštiti okoliša u mediteranskoj regiji stupio je na snagu 2011. godine i postao pravno obvezujući instrument kojim su se zemlje obvezale na održivo upravljanje i korištenje obalnih područja.
I.D.
Doktore, hitno!
