„Za tri dalmatinske županije u Kninu svega 36 palijativnih kreveta“
Pravo na dostojanstven život ali i na dostojanstvenu smrt, trebao bi imati svatko. Nažalost, u Hrvatskoj, a posebno u Dalmaciji tim se luksuzom mogu rijetki pohvaliti. Koliko god je teško preživjeti, u Dalmaciji još teže dostojanstveno umrijeti jer ustanova koje će pružiti utočište i pomoć umirućim bolesnicima jednostavno – nema.
Briga za terminalno bolesne i umiruće za cijelo područje triju dalmatinskih županija može se dobiti samo u kninskoj bolnici. Tamo je u tu svrhu osigurano svega 36 kreveta, koji nisu ni izbliza dovoljni stvarnim potrebama. Inicijativa za izgradnjom hospicija u Splitu već dulje vremena postoji, i još uvijek je samo u planovima, daleko od realizacije. Naime, splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je s katoličkom Udrugom Lovret tek potpisao ugovor o „reguliranju međusobnih prava i obaveza u svezi realizacije projekta „Hospicij Matošić“ u Splitu, predio Brnik“, što znači da konkretna realizacija tek predstoji.
No, hospicij je samo dio rješenja problema zbrinjavanja umiruće bolesnih. Srednoj Dalmaciji potreban je sveobuhvatniji način rješavanja problema, upozorava struka. A dovoljno novca, barem ne od države, za to jednostavno – nema.
Mnogo je razloga zbog kojih nam trebaju regionalni centri za palijativnu skrb. Hrvatska je po broju stanovnika starijih od 65 godina u europskom vrhu. Ima jako puno kroničnih nezaraznih bolesti i pacijenata u termalnom stanju kroničnih bolesti ili s karcinomima kojima treba pružiti samo jedno, a to je dostojanstvena smrt i oproštaj s ovoga svijeta.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije palijativnu skrb bi trebalo uključiti u sve razine zdravstvene zaštite. Palijativna skrb obuhvaća sve dobne skupine, uključujući i djecu.
Palijativna skrb podrazumijeva uklanjanje boli i svih ostalih simptoma koji se pojave uz interdisciplinarni pristup pomoći koja obuhvaća tjelesne, psihosocijalne i duhovne aspekte te potporu članovima obitelji. Tu su ulogu u Dalmaciji dijelom preuzeli domovi za stare i nemoćne, iako to nisu obvezni.
Splitsko-dalmatinska županija je učinila sve što je država od nje tražila kako bi se otvorila ustanova koja će skrbiti o umirućima. No, prvo su dobili odbijenicu, a potom je uslijedila i šutnja administracije. Razmišljalo se i o mobilnim timovima. No, ni za njih dovoljno novca nema. Ovo nije samo dalmatinski problem. Rijetke su županije i gradovi u Hrvatskoj koji su ga sustavno riješili. Istra je među najnaprednijima.
HZZO ugovorio dodatne mobilne palijativne timove
S ciljem olakšavanja stanja teško oboljelih kao i pomoći njihovim obiteljima u četiri ugovorna Doma zdravlja u djelatnosti palijativne skrbi ugovoreni su mobilni palijativni timovi, kao i koordinatori palijativne skrbi, priopćio je HZZO na svojim mrežnim stranicama. Ugovori o provođenju primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja sklopljeni su s domovima zdravlja Šibenik (jedan tim i jedan koordinator), Zagreb-Istok i Zagreb-Zapad (po jedan tim i jedan koordinator), te u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije (dvoje koordinatora za palijativnu skrb i dva mobilna palijativna tima).
I.D.
Doktore, hitno!
