„Županijska udruga slijepih Split više od pola godine ‘životari’ bez gradskog novca!“
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 39 milijuna slijepih te je prevalencija sljepoće oko 5 na 1000 stanovnika. U Hrvatskoj je registrirano 45.478 osoba kod kojih su sljepoća i znatna slabovidnost uzrok invaliditeta, od kojih je 4.217 slijepih osoba. Na temelju tih podataka je prevalencija oštećenja vida kao uzroka invaliditeta oko 10 na 1000 stanovnika.
Pomoć u svakodnevnom životu slijepim i slabovidnim osobama, posljednjih 70 godina, u Splitu pruža Županijska udruga slijepih, koja broji 500 članova. No, poteškoće s kojima se Udruga posljednjih mjeseci susreće, svjedoči o stvarnom odnosu državnih, županijskih i gradskih institucija prema osobama s invaliditetom.
Županijska udruga slijepih od svibnja ove godine ostala je bez glavnine novca koji joj je potreban za rad, budući da nije uspjela proći na natječaju kojeg je raspisao Grad Split za financiranje programa i projekta.
„Na tom istom natječaju, kojeg raspisuje splitski gradski Upravni odjel za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu, svih ovih godina prolazili smo bez ikakvih problema. Budući da sada nismo prošli, ostali smo bez službenice koja nam je brinula o svim administrativno – materijalnim potrebama, uključujući i izradu projekata za druge natječaje. Ako će se temeljne udruge, poput naše Udruge slijepih boriti samo za novac kojim će održavati hladni pogon, onda živimo u sramotnom društvu, koje nam sputava daljni razvoj kroz programe koje smo osmislili, ali jednostavno ne možemo financijski provesti u svrhu podizanja kvalitete života slijepim i slabovidnim ljudima“, upozorava Damir Smajo, predsjednik Županijske udruge slijepih Split.
Ova godine u srednjodalmatinskoj udruzi slijepih proteći će u pukom preživljavanju, budući da su nešto novca ipak uspjeli namaknuti. Kroz natječaj kojeg je raspisao Ured Grada Splita dobili su 20-tak tisuća kuna, nešto malo od Splitsko-dalmatinske županije, te sporadično od drugih gradova i općina.
„Nemojte misliti da se mi u ovoj Udruzi družimo iz luksuza. Mi se tu družimo da bismo pomogli jedni drugima, da bismo se osposobili za život, olakšali si u svakodnevnim aktivnostima. Ovakvim apelima samo želimo ukazati na sramotan odnos društva prema nama i poručujemo – slijepi postoje otkako je čovječanstva, pa će i naša udruga preživjeti, bez obzira na sve nedaće“, poručuje Smajo.
Dan bijelog štapa
Na poteškoće s kojima se u svakodnevnom životu susreću slijepe i slabovidne osobe svake godine podsjeti se 15. listopada, na Međunarodni dan bijelog štapa. Dan je to kojeg je 1964. godine proglasio tadašnji američki predsjednik Lyndon Johnson. Osim što je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, bijeli štap slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu. Inicijativu za korištenje bijelog štapa kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu dala je Guilly d’Herbmont , 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata se bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine, pa se Hrvatska priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih, kojim se najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.
I.D.
Doktore, hitno!
