LCHF prehrana, da ili ne?

 

“LCHF prehrana – malo ugljikohidrata i puno masti: ima li povoljne učinke na zdravlje?”

Unos ugljikohidrata i industrijski obrađenih namirnica je u prehrani suvremenog čovjeka često pretjeran i predstavlja čimbenik rizika za razvoj mnogih bolesti. Postavlja se međutim pitanje postoje li znanstveni dokazi da je prehrana siromašna ugljikohidratima, a bogata mastima kakva se predlaže prema LCHF programu prehrane, optimalna za zadovoljavanje energetskih i nutritivnih potreba, i poželjnija od primjerice, mediteranske prehrane koja se danas smatra ‘zlatnim standardom’ zdrave prehrane.

Iako prehrana suvremenog čovjeka često sadrži prekomjerne količine ugljikohidrata, dokazi o zdravstvenim učincima prehrane siromašne ugljikohidratima, a bogate mastima (LCHF ili ketogene) su ograničeni. Ketogena prehrana ima dokazane povoljne učinke u smanjenu epileptičkih napadaja, prvenstveno u djece. Za sada ne postoje odgovarajući dokazi koji bi potvrdili blagodati LCHF prehrane kod drugih neuroloških bolesti. Prehrana s niskim sadržajem ugljikohidrata može biti vrlo učinkovita za gubitak tjelesne težine, posebno kratkoročni, a metaboličke promjene koje nastupaju tijekom ketoze vjerojatno povoljno utječu na kontrolu apetita.

Primjena ketogene dijete kod sportaša može utjecati na smanjenu mogućnost provođenja aktivnosti visokog intenziteta, za koje energiju kod uobičajenih režima prehrane osiguravaju zalihe glukoze u vidu glikogena u mišićima.

Ne postoji dovoljno informacija o zdravstvenim učincima LCHF prehrane kod njezinog dugotrajnog provođenja. Primjerice, opservacijska studija objavljena 2014., koja je uključila stanovništvo Švedske (140.000 ispitanika), pokazuje kako je istovremeno s prihvaćanjem LCHF načina prehrane došlo do povećanja koncentracije kolesterola u krvi u švedskoj populaciji. Iako to nije dokaz uročno-posljedične povezanosti LCHF prehrane s porastom kolesterola u krvi, upućuju na oprez i učinke koji mi mogli biti u suprotnosti s jednim od ciljeva ove prehrane. Zbog toga prehrambene smjernice nacionalne švedske institucije za hranu (engl. National Food Administration of Sweden), kao ni većine ostalih, ne podupiru primjenu prehrane koje osigurava više 30-35% dnevnog unosa energije iz masti.

Prema istraživanju kojeg su 2014. proveli Moreno i suradnici vrlo niskokalorijska ketogena dijeta je učinkovitija za mršavljenje od standardne niskokalorijske dijete. Istraživanje je trajalo godinu dana, a provedeno s dvije male skupine ispitanika (26 i 27 osoba s indeksom tjelesne mase većim od 30 i 40). Vrlo niskokalorijska ketogena dijeta je provedena u tri faze s različitim sastavom prehrane. U prvom dijelu je dnevni kalorijski unos bio 600-800 kcal, s manje od 50 g ugljikohidrata iz povrća, 10 g maslinovog ulja i 0,8-1,2 g kvalitetnih bjelančevina po kilogramu tjelesne težine. U drugom i trećem dijelu se proteinski pripravak zamjenjuje prirodnim izvorom bjelančevina tj. mesom i ribom. Liječnički nadzor je uključio i nadoknadu vitamina i minerala. Na kraju istraživanja, većina ispitanika koji su koristili vrlo niskokaloričnu ketogenu dijetu je postigla smanjenje tjelesne težine od 10%, bez gubitka mišićne mase. Nuspojave ove dijete su bile prolazne, najčešće opstipacija, glavobolja, povećanje mokraćne kiseline u krvi, mučnina i slabost.

Istraživanje provedeno 2012. g. na 56 pretile djece i adolescenata je pokazalo da ketogena dijeta dovodi do izraženijeg gubitka tjelesne težine u odnosu na dijetu sa sniženim unosom kalorija, te autori zaključuju da bi to mogao biti siguran alternativni način postizanja primjerene tjelesne težine.

U istraživanju objavljenom 2009., u kojem je sudjelovalo 119 osoba prekomjerne tjelesne težine, cilj je bio usporediti kako dijeta s malo ugljikohidrata u odnosu na dijetu s malo masti utječe na kvalitetu života. Većina parametara prema kojima je ocijenjena kvaliteta života popravila se kod oba režima prehrane. Mentalni aspekti kvalitete života ocjenjeni su boljim kod prehrane s malo ugljikohidrata, vjerojatno zbog izostanka direktnih ograničenja unosa hrane, većeg osjećaja sitosti i metaboličkih učinaka ketoze.

Urednički tim Dokazi u medicini

Doktore, hitno