//Osteoporoza – bolest poroznih i lomljivih kostiju

Osteoporoza – bolest poroznih i lomljivih kostiju

 

“Sistemska bolest kostiju”

 Osteoporoza je metabolička bolest kostiju koja se odlikuje smanjenjem gustoće kostiju zbog čega one postaju porozne i time sklone lomljenju. U svijetu je osteoporoza rastući javnozdravstveni problem jer se nalazi u podlozi prijeloma koji zahvaćaju jednu od tri žene i jednog od pet muškaraca starijih od 50 godina.

Osteoporoza je sistemska bolest kostiju karakterizirana gubitkom gustoće kostiju i propadanjem koštanog tkiva. Najčešće se otkrije kad blaža trauma izazove prijelom kosti ili kad se na rendgenskoj snimci otkriju „prozračne“, odnosno porozne kosti. To je bolest koja se razvija polako i uglavnom je asimptomatska (ne pokazuje simptome), a ako se pojave to su najčešće bolovi u donjem dijelu leđa, gubitak tjelesne visine, pogrbljenost, te naglo nastali prijelomi kostiju nakon naoko lakših trauma.

Osteoporoza je uzrokom više od 8.9 milijuna prijeloma kostiju godišnje u svijetu, od čega se 4.5 milijuna prijeloma registrira u Europi i Americi. Rizik pojave prijeloma zapešća, kuka ili kralježnice tijekom života procjenjuje se na 30-40% u razvijenim zemljama, drugim riječima približava se riziku pojave koronarne srčane bolesti. Broj prijeloma kostiju uzrokovanih osteoporozom povećao se zadnjih 50-tak godina i kod žena i muškaraca, kao rezultat starenja populacije. Najčešća posljedica osteoporoze je prijelom kuka, kojem vjerojatnost nastanka raste eksponencijalno s dobi, a čije zbrinjavanje uzrokuje velike zdravstvene troškove.

Osteoporoza nije samo vodeći uzrok prijeloma, već se svrstava i među bolesti koje oboljele mogu prikovati za krevet i izazvati ozbiljne komplikacije, što za starije osobe može biti pogubno. Zbog mogućih posljedica koje osteoporoza ostavlja po zdravlje, prevencija ove bolesti smatra se temeljnom u održavanju zdravlja, kvalitete života i neovisnosti starije populacije.

Osteoporoza se dijagnosticira pretragom koja se naziva denzitometrija. Denzitometrija je bezbolna i jednostavna pretraga kojom se mjeri gustoća kostiju u tijelu u kratkom vremenu. Korisno može biti i rendgensko snimanje, dok ultrazvučne tehnike ne daju toliko precizne rezultate. Denzitometrija se preporučuje svim ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima za nastanak osteoporoze, ženama koje su već imale prijelom te onima koje su na dugotrajnom hormonskom nadomjesnom liječenju.

Iako mjerenje gustoće kostiju predstavlja zasad najbolji način dijagnosticiranja bolesti, nažalost nije idealno za detektiranje osoba pod povećanim rizikom. Naime, rizik prijeloma može biti visok unatoč normalnim nalazima denzitometrije.  Čimbenici koji doprinose povećanju rizika prijeloma su:

Životna dob. Vjerojatnost nastanka osteoporoze raste sa životnom dobi. Osteoporoza pogađa gotovo polovicu žena starijih od 50 godina, te čak 90% njih starijih od 75 godina. Nakon 50. godine života osteoporozom je zahvaćeno i više od 30% muškaraca.

Ženski spol. Kod žena se rizični čimbenici odnose na ranu menopauzu, nižu tjelesnu težinu, smanjenu mišićnu masu, izloženost pojačanim tjelesnim naporima (npr. kod sportašica), postojanje anoreksije, uzimanje hormonalne terapije, a rizik je veći i u žena koje nisu rađale.

Nezdrav životni stil s tjelesnom neaktivnošću i pušenjem. Pušenje i konzumiranje alkohola predstavljaju rizične čimbenika nastanka osteoporoze, osobito kod žena u menopauzi. Pojačana tjelesna aktivnost usporava razvoj osteoporoze. Nedostatak kalcija, vitamina D i proteina u prehrani smanjuju gustoću kostiju, dok isto uzrokuju i veće količine natrija i vitamina A.

Zbog povećanih razina hormona kortizola u depresivnih osoba javlja se povećan rizik razvoja osteoporoze.

Određeni lijekovi. Uzimanje kortikosteroidnih lijekova, prevelikih doza tireoidnih hormona, antiepileptika, antacida, kolestiramina, imunomodulatora i drugih lijekova predstavlja rizik za nastanak osteoporoze.

Neizlaganje suncu. Manjak vitamina D u ljudi koji izbjegavaju izlaganje suncu također povećava rizik osteoporoze.

Genetski čimbenici. Istraživanja su pokazala kako obiteljska povijest prijeloma, kao i više prijeloma kod iste osobe govore u prilog dokaza postojanja gena koji utječe na metabolizam vitamina D i četverostruko povećava rizik osteoporoze.

Uzimanje nadomjesne hormonske terapije u žena predstavlja najbolji način sprječavanja osteoporoze u žena, unatoč mogućim nuspojavama. Specifične lijekove za liječenje osteoporoze propisuju liječnici specijalisti, a kod njihovog uzimanja nužno je pridržavati se doze (bisfosfonati, raloksifen, kalcitonin), kao i duljine liječenje.

Osteoporoza je često skrivena u podlozi bolnih, iscrpljujućih i po život opasnih lomova kostiju. Uobičajeni oblik lomova nastalih osteoporozom su lomovi kuka, kralježnice i zapešća/podlaktice – vodeći uzroci boli, nemoći i gubitka kvalitete života u starijih osoba. Osobito je važno što više od 70% lomova kralježnice uzrokovanih osteoporozom ostaje nedijagnosticirano, tako da pogođene osobe  osim kronične boli i patnje postaju izložene još većem riziku nastanka drugih lomova.

U prevenciji osteoporoze potrebno je uzimati dovoljno hrane bogate kalcijem (mlijeko i mliječni proizvodi), a ponekad je potrebno uzimati i dodatke prehrani s kalcijem. Također je potrebno osigurati i primjeren unos vitamina D. Tjelesna aktivnost, odnosno vježbanje također pomažu u izgradnji kostiju i usporavaju gubitak koštanog tkiva. Nepušenje, umjerena konzumacija alkohola i kofeina također doprinose zdravlju kostiju.

U osoba koje imaju dijagnosticiranu osteoporozu važno je iskoristiti sve mogućnosti prevencije prijeloma kostiju. Kako je uglavnom riječ o starijoj populaciji nužno je provoditi mjere sprječavanja padova:

Kontrola zdravstvenog stanja (redovita kontrola vida uz nošenje naočala, kontroliranje razine šećera u krvi, kao i krvnog tlaka uz pravilan odabir lijekova – paziti na nuspojave lijekova poput omaglice, vrtoglavice i sl.).

Mjere poboljšanja/održavanja stabilnosti (polako uspravljanje iz sjedećeg i ležećeg položaja, sjedenje prije uspravljanja, polagano hodanje – bez žurbe, sitnim koracima, držanje za rukohvate prilikom hodanja po stepenicama).

Nošenje udobne obuće (niski, gumeni potplat obuće – protuklizni, izbjegavanje natikača).

Prilagodba okoline – pravilno rasporediti namještaj; ukloniti nepotrebne predmete s poda (električni kablovi, manji komadi namještaja i sl.); ukloniti tepihe (ili im zalijepiti rubove uz postavljanje protuklizne trake ispod tepiha); postaviti rukohvate s obje strane stepenica i u toaletu (uz kadu i WC školjku); dobro osvjetljenje (ako postoji mogućnost – osvijetliti dio stana i noću).

 

Mr. Ivana Bočina, dr. med., spec. javnog zdravstva

http://www.nzjz-split.hr/index.php/31-procitajte-i-ovo-nezarazna/183-osteoporoza-bolest-poroznih-i-lomljivih-kostiju

Doktore, hitno!