“Razlike između neuroza i psihoza”

“Razlike između neuroza i psihoza”
D.H.

D.H.

“Psihička smetnja ili mentalni poremećaj”

Blaže psihičke smetnje nazivamo NEUROZOM. One su rezultat intrapsihičkih konflikata unutar ličnosti, te se zbog toga javljaju bez vanjskog povoda (iz čista mira). Osoba u pravilu vodi bitke sa samim sobom, uz potpuno sačuvani realitet. Neupadljivog su ponašanja, pa šira okolina najčešće ne primjećuje njihovu težinu. Tipična ponašanja neurotske ličnosti su pojačani oprez, emocionalna nestabilnost i sumnjičavost. Tipična stanja su stalna napetost, anksioznost, smetnje koncentracije, neodlučnost, zabrinutost, tjelesni nemir i fobični strahovi. Sve to osobu ometa i ograničava u svakodnevnom životnom funkcioniranju (ono što realno mogu, zbog straha ne mogu, a u vlastitoj koži im je tijesno i neudobno). Često je prisutno sniženo samopouzdanje, zatim znaci potištenosti i depresije, te unutarnji nemir i napetost (anksioznost). Smetnje se uspješno liječe klasičnom psihoterapijom (individualnom ili grupnom).

PSIHOZA je težak mentalni poremećaj zbog kojega bolesnik može biti prilično ograničen za život u društvu. Kao primarni simptom prisutan je gubitak realiteta. U susretu s psihotičnom osobom često ćemo čuti da on ili ona opisuje stvarnost koja se u potpunosti razlikuje od stvarnosti u kojoj se mi nalazimo: oni čuju glasove koje drugi ne čuju i mogu imati čulne doživljaje koje drugi nemaju (slušne i vidne halucinacije). Neki se osjećaju proganjanima, misli su im kaotične, imaju nerješive nesporazume i neobjašnjive predstave. Psihotičnoj osobi često nedostaje uvid u vlastitu bolest.

Kod nekih dolazi i do rascjepa ličnosti, a kod nekih je bitno poremećena emocionalnost (teže depresije). Postoji više vrsta psihoza, no dvije su najtipičnije: shizofrenija (rascjep ličnosti) i bipolarni afektivni poremećaj (BAP) poznatiji kao manično-depresivna psihoza (periodične izmjene stanja teške depresije i stanja pretjerana veselosti bez razloga, precijenjenih ideja o vlastitoj vrijednosti, nekritičnih postupaka kao npr. trošenje novaca, prodaja, lutanja, megalomanskih ideja u koje nekritično vjeruju).

Sve PSIHOZE su teški i vrlo često kronični psihički poremećaji koji zahtijevaju ozbiljno, disciplinirano i dugotrajno psihijatrijsko liječenje, uzimanjem propisane terapije lijekovima (antipsihotici, stabilizatori raspoloženja, antidepresivi). U fazama kada se osjećaju dobro (faza remisije-povlačenje simptoma), nužno je nastaviti sa uzimanjem lijekova, jer povlačenje simptoma kod ovih bolesti ne znači i izlječenje. Kao dodatak terapiji lijekova, korisne su psihoterapija, socioterapija, terapijska zajednica ili radna terapija. Psihoterapije se kod tih bolesti ne rade klasičnim psihoterapijskim metodama koje se koriste kod neuroza ili kriznih stanja, već su modificirane i prilagođene kapacitetima ličnosti oboljelog.

Glavna razlika između neuroza i psihoza je u tome što neuroze nemaju gubitak realiteta, dakle uvijek posjeduju svjesnost i kritičnost o sebi i i o životu oko sebe. Zatim, razlika je vidljiva u intenzitetu i učestalosti simptoma (npr. depresije ili anksioznosti), te u modulaciji emocija prilikom kontakta (emocija odgovara vanjskom podražaju). Kod psihoza često zbog bolesti dolazi do propadanja ličnosti (nekad su mogući i kognitivni deficit), a socijalno i radno funkcioniranje je bitno umanjeno nekada čak i potpuno onesposobljeno ( što nije slučaj kod neuroza).

Gordana Bertović, mr. spec. kliničke psiohlogije i psihoterapeut

http://www.psihoportal.com/index.php/hr/psihoportal-mala-skola-psihologije/1311-lekcija-6-razlike-izmedu-neroza-i-psihoza

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.