Je li eko/bio/organska hrana bolja za zdravlje?

Je li eko/bio/organska hrana bolja za zdravlje?
D.H.

D.H.

“Što jesti”

Nazivi „eko“, „bio“ ili „organska“ hrana koriste se za hranu proizvedenu po načelima ekološke proizvodnje, odnosno bez uporabe sintetskih pesticida i mineralnih gnojiva, uz propisane uvjete uzgoja životinja koji vode računa o njihovoj dobrobiti, korištenje plodoreda u uzgoju bilja za učinkovito korištenje prirodnih resursa itd. Na prostoru Europske unije, hrana proizvedena sukladno međunarodno usvojenim normama ekološke proizvodnje, označava se jedinstvenim logotipom – stiliziranim listom sa zvjezdicama.

Oznaku organski proizvedene hrane mogu rabiti samo certificirani proizvođači za koje je nadležno kontrolno tijelo u zemlji članici ustanovilo da se pridržavaju načela ekološke proizvodnje. U Hrvatskoj postoji više kontrolnih tijela ovlaštenih od strane Ministarstva poljoprivrede, koja provode stručne kontrole i certifikaciju u ekološkoj proizvodnji. Certifikat se izdaje na godinu dana te je kontrolu potrebno provoditi barem jednom godišnje.

Industrija organski proizvedene hrane je u posljednjih desetak godina u kontinuiranom usponu i ostvaruje veliku financijsku dobit, naročito u najrazvijenijim zemljama (SAD i Zapadna Europa). Glavni pokretač njezinog rasta je zabrinutost potrošača za kvalitetu hrane proizvedene na konvencionalan način i uvjerenje da je organska hrana zdravija. No, postoje li čvrsti znanstveni dokazi koji bi govorili tome u prilog?

Dva novija istraživanja sustavno su proučila ovo pitanje i došla do donekle kontradiktornih zaključaka. Smith-Spangler i suradnici su analizirali rezultate 17 istraživanja na ljudima te 223 istraživanja u kojima je uspoređivan sadržaja nutrijenata i prisustvo štetnih tvari u hrani uzgojenoj na organski ili konvencionalni način. U samo tri studije u kojima je praćen klinički ishod (učestalost alergija ili obolijevanje od infekcije bakterijom Campylobacter) nije nađena značajna razlika ovisno o porijeklu hrane. Nisu se mogli donijeti dosljedni zaključci o razlici u sadržaju vitamina u organski i konvencionalno uzgojenoj hrani. Kod organski uzgojenih namirnica ustanovljen je značajno veći sadržaj samo jednog nutrijenta – fosfora. S obzirom da je nedostatak fosfora kod ljudi rijedak, ova razlika vjerojatno nije od velike kliničke važnosti. Manji broj studija ukazuje da organski proizvedeno mlijeko ima veći sadržaj omega-3-masnih kiselina.

U istoj su studiji pronađeni oskudni dokazi koji ukazuju na veći rizik po zdravlje pri konzumaciji konvencionalne u odnosu na organsku hranu. Rizik od onečišćenja pesticidima je za 30% niži za organske proizvode, premda ni oni nisu nužno potpuno bez pesticida. U dvije studije provedene kod djece, izmjerena je niža razina pesticida u mokraći djece koja se hrane organskom hranom, iako nije poznat značaj ovog nalaza za zdravlje. Također, vjerojatnost pronalaska bakterija u pilećem i svinjskom mesa jednaka je za organski i konvencionalno uzgojeno meso, s tim da je rizik od izolacije bakterija rezistentnih na antibiotike manji kod organske piletine i svinjetine.

U istraživanju kojeg su 2014. g. proveli Barański i suradnici provedena je statistička analiza 343 istraživanja. Ova analiza ukazuje da se u konvencionalno uzgojenoj hrani nalazi i do četiri puta veća količina pesticida te veća količina potencijalno opasnog metala kadmija. Organski uzgojena hrana pak sadrži značajno više antioksidansa, kojima se na temelju drugih studija pripisuju pozitivni učinci u prevenciju kardiovaskularnih i  neurodegenerativnih bolesti te nekih tipova raka. Međutim, autori naglašavaju potrebu za dobro kontroliranim istraživanjima na ljudima kako bi se ustanovili stvarni učinci koje na zdravlje ima konzumiranje organski uzgojene hrane u odnosu na onu uzgojenu na konvencionalan način.

Zajednički zaključak oba navedena istraživanja je da konzumacija organske hrane smanjuje unos pesticida, premda oni i u konvencionalno proizvedenoj hrani rijetko prelaze granice koje se smatraju sigurnima. (Više informacija u stanju u Hrvatskoj dostupno je u Godišnjem izvješću o praćenju ostataka pesticida.) Kako su pesticidi u prehrani nepoželjni, postoji mogućnost da bi dodatno smanjenje njihovog unosa moglo imati učinak na zdravlje, no za takve tvrdnje nemamo dokaza, jer dugoročna istraživanja tog tipa na ljudima nisu provedena.

Temeljito pranje konvencionalno uzgojene jabuke prije jela, uklonit će veći dio zaostalih pesticida, dok se uklanjanje kore ne preporučuje jer se time gubi previše vrijednih sastojaka. Iznimka su plodovi agruma, npr. limun, koji se u konvencionalnoj proizvodnji često tretiraju sredstvima protiv gljiva (fungicid), koji nije za jelo, a što mora biti jasno naznačeno na deklaraciji. (Ipak, nije vjerojatno da malo limunove korice naribane u kolač predstavlja rizik za zdravlje!) Kora organskog limuna može se jesti bez straha, no ovakav netretirani limun će biti podložan brzom kvarenju.

Što se tiče nutritivne vrijednosti, treba imati na umu da osim načina proizvodnje (ekološki ili konvencionalni), na sadržaj hranjivih tvari u namirnici utječe i puno drugih faktora (vrsta i sorta voća ili povrća, klimatski uvjeti uzgoja i sl.) te da li je namirnica konzumirana svježa.

S obzirom da postoje brojni dokazi o blagotvornosti raznovrsne prehrane s puno svježeg voća i povrća, odluka o promjeni loših prehrambenih navika, odnosno uključivanju veće količine voća i povrća u prehranu uvijek je dobra odluka, bez obzira hoće li će pritom većina namirnica dolaziti iz konvencionalnog ili ekološkog uzgoja.

Dokazi u medicini

Doktore, hitno!

http://dokaziumedicini.hr/eko-bio-organska-hrana-zdravlje/

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.