Sumnjičavost ili paranoidnost?

Sumnjičavost ili paranoidnost?
D.H.

D.H.

“OD OPREZA DO SUMNJE, OD SUMNJE DO PARANOJE”

Gdje je granica između paranoje (sumanutih ideja proganjanja) i normalne sumnjičavosti? – Kako prepoznati paranoidnu osobu ?

Paranoidna osoba ima stalni strah da ga drugi proganjaju, vjeruje u svoju zamisao, ne prihvaća nikakva druga logična objašnjenja i ne razlikuje maštu od stvarnosti. Sve što se loše događa usmjereno je zbog njih, ka njima i gotovo uvijek sa lošom namjerom, pa čak i onda kada je stvarna namjera osobe pozitivna. Upravo zbog  tako iskrivljenih interpretacija kontakt sa realitetom je u većoj ili manjoj mjeri izgubljen. Što je realitetna osnova više narušena to je u pitanju teži psihički poremećaj. Okolina lako prepoznaje da s osobom nešto nije u redu i da je potrebno psihijatrijsko liječenje. Paranoidne osobe duboko vjeruju u ono što misle, a svoje iskrivljene interpretacije doživljava ispravnim. Pokušaji okoline da razuvjere paranoidnu osobu su  u potpunosti neuspjeli. Čak se postiže i suprotan efekt pa paranoidna osoba uključi i tu osobu u svoj krug paranoidnih misli. Za paranoidnu osobu odnos ja-drugi ne postoji. Ona je isključivo utopljena samo u odnos sam sa sobom (ja-i moji strahovi).

Sve to prisutno, samo blažeg intenziteta no uz očuvanu realitetnu kontrolu (kontakt sa stvarnošću je sačuvan) može biti prisutno kod nekih pojedinaca koji nikada nisu i najvjerojatnije ni neće nikada potražiti psihološku ili psihijatrijsku pomoć. Tada govorimo o paranoidnim interpretacijama ili stavovima. Oni su prisutni kao učestala crta ličnosti, u čijoj osnovi leži jaki osjećaj nesigurnosti u svoje mjesto kod drugih (njima važnih osoba). U tim stavovima dominira osjećaj da su nečiji postupci usmjereni ka njima sa „vidljivo“ lošom namjerom i s ciljem da im se nametne loš osjećaj. Pokušaji razuvjeravanja drugih da osoba krivo interpretira tuđe postupke, ili pak pokušaji da sugovornik razjasni i verbalizira svoje  iskrene namjere tj. da ništa loše mu ne želi učiniti, u pravilu su i tu neuspješni. Sklonost ka paranoidnim stavovima imaju osobe koje često grade ili preferiraju lažne i površne odnose. Kod lažnih odnosa, osoba koja ih gradi, sama zna da  nije iskrena i dobronamjerna, pa s razlogom sumnja u tuđu iskrenost i dobronamjernost. Takav mehanizam obrane se zove projekcija. Ona je učestalo prisutna i u konačnici formira paranoidne interpretacije s kojima osoba živi i zbog kojih često upada u svađe s drugima. Okolina ih prepoznaje kao konfliktne ličnosti.

Paranoidne crte ličnosti, paranoidni stavovi i interpretacije, te projektivne obrane su u pravilu izuzetno čvrsto formirane kod osobe, vrlo su rigidne i otporne na promjene. Gotovo da nema oblika komunikacije koji bi ublažio paranoidni stav osobe.

Kada je riječ o trećoj skupini ljudi – pretjerano sumnjičavim ljudima, tada govorimo o karakternoj crti koja je kod svih ljudi prisutna u većoj ili manjoj mjeri. Sumnjičavost karakterizira sklonost ka detaljnom analiziranju mnogih situacija i odnosa kako bi se provjerilo da li u njima postoji neka skrivena opasnost. Ta crta ličnosti često nastaje kao posljedica loših ili bolnih iskustava iz prijašnjih odnosa, te se s razlogom može promatrati i kao pretjerani oprez. No sumnjičava osoba može lakše čuti drugu osobu, uvažiti tuđa raspoloženja i emocionalna stanja što joj uveliko pomaže da s vremenom ublaži ili otkloni svoju sumnjičavost.

I četvrta najadaptivnija crta ličnosti koja se nadovezuje na spomenute crte je opreznost. S razlogom kaže stara latinska poslovica da je opreznost majka mudrosti. Ona karakterizira emocionalno stabilne ljude koji su stabilni zato jer imaju adekvatnu dozu sigurnosti u sebe  i druge ljude oko sebe, zavisno od vrste i oblika odnosa kojeg s različitim ljudima grade.

Dakle, u životu budite oprezni kad je to potrebno. Samo u iznimnim situacijama sumnjičavi, uz jasno prepoznavanje što je dio mašte (vlastitih strahova), a što dio stvarnih namjera ljudi koji vas okružuju. U stresnim situacijama budite svjesni svoje sklonosti ka projektivnim obranama, jer u svakom stresnom stanju obrambeni mehanizmi se neizbježno aktiviraju. Dozvolite sebi da čujete druge, da uvažite osjećaje drugih ljudi pogotovo ako vam iskreno opisuju svoje emocije vezane za vas jer tako ćete steći nužni osjećaj sigurnosti koji će vas sačuvati od paranoidnih interpretacija i stavova.

Gordana Bertović, mr. spec. kliničke psihologije i psihoterapeut

http://www.psihoportal.com/index.php/hr/psihoportal-mala-skola-psihologije/1592-psihoportal-mala-skola-psihologije-lekcija-18-paranoja

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.