Doc. dr. sc. Željko Puljiz, dr. med. Pročelnik Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC- Split

 

“Rad zdravstvenog osoblja održava sustav na životu”

 

Doktore Puljiz, kakav je bio Vaš razvojni put, kako ste stekli svoja znanja?

„Stekao sam ih kao i svi drugi, najprije studiranjem, zatim radom u općoj medicini dvije godine, nakon toga sam se angažirao u Hrvatskoj vojsci kao liječnik, u sanitetu, te potom ’92. došao u KBC- Split gdje radim gotovo dvadeset i pet godina. Gotovo sve što danas znam naučio sam u ovoj našoj bolnici. Tu sam završio specijalizaciju iz interne medicine, kratko vrijeme radio sam kao nefrolog, no 2002.g. promijenio sam užu struku pa sam se odlučio za gastroenterologiju i hepatologiju gdje radim i danas.“

Zbog kojih problema se pacijenti Vama obraćaju?

„Široka je lepeza problematike zbog kojih pacijenti dolaze. Naš Zavod ima svoje odjelne kapacitete, znači tu su pacijenti na odjelu koji se liječe hospitalno. Nadalje jedna velika grupa bolesnika se liječi ambulantno, znači dolaze po uputi liječnika opće medicine ili neke druge struke, na preglede koji se rade bez prijema u bolnicu i ti pacijenti se nakon obavljena pregleda vraćaju kući. Imamo i ambulantni dio gdje dolaze i bolesnici koji dolaze i prvi put, koji imaju neke probleme koje nakon dijagnostičke pretrage ili zaključujemo ili određujemo što nam je dalje činiti.“

-Koje bolesti liječite?

„Gastrointestinalni trakt podrazumijeva više organa. To su svi organi koji se nalaze u trbuhu a i neki izvan trbuha. Znači, gastro trakt počinje u ustima, ide kroz jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo. U samom trbuhu ili abdomenu nalaze se i drugi organi, jetra, gušterača, slezena…“

-Koji su simptomi na koje trebamo obratiti pažnju i potražiti pomoć liječnika, iako možda mislimo da nisu važni i nismo ih niti spomenuli svom liječniku opće prakse?

„Odgovor na to pitanje traži puno vremena, simptomi su vezani uz određene organe i određene bolesti, trebali bi nam sati za sve ih pobrojati. Generalno možemo reći ono što je najvažnije danas, to su gubljenje teka, krvarenja iz debelog crijeva, neredovite stolice, povraćanja, neobjašnjive slabokrvnosti. Svi ti simptomi zahtijevaju pregled liječnika opće medicine a zatim vrlo vjerojatno i gastroenterologa te određene dijagnostičke procedure. Kada utvrdimo o čemu se radi možemo reći kako će se to liječiti, kirurški, lijekovima, dijetom, promjenom dosadašnjeg načina života. Na primjer ako imamo pacijenta s neurednim jetrenim nalazima koji je pretio, znači ima prekomjernu tjelesnu težinu onda će taj pacijent osjećati neku laganu muklu bol, znači ne neke ozbiljne simptome. Takav pacijent mora promijeniti svoj režim života na način da pojača tjelesnu aktivnost i reducira tjelesnu težinu. To je način da se smanji višak masnog tkiva koji se, između ostalog, taloži i u samoj jetri i oštećuje je. Takva problematika vrlo je česta u nekim zapadnim zemljama, posebice u SAD gdje je jedna trećina populacije morbidno pretila ili kako bi mi, grubim izrazom, rekli debela. Takvi bolesnici često imaju poremećaj funkcije jetre koji idu sve do ciroze. Takva problematika zahtijeva transplantaciju jetre i to je sada treći najčešći razlog zašto se u Americi transplantira jetra. Takvi problemi često idu uz probleme s tlakom i šećernom bolešću, to sve ide u jednom paketu. Stanje zdravlja ili bolesti uz genetiku definira i način života.“

-Doktore Puljiz, kako prevenirati određene bolesti?

 „Različite bolesti preveniramo na različite načine. Jedan od najčešćih problema koje imamo kod bolesnika iz područja gastroenterologije, dakle najveći i gorući problem koji imamo u Hrvatskoj je rak debelog crijeva. Nažalost u Hrvatskoj je jako izražen a kada gledamo europsku statistiku u samom smo vrhu po broju oboljelih. U samom smo vrhu i po još jednoj ružnoj stvari a to je da rak debelog crijeva otkrivamo u dosta uznapredovaloj fazi, kad je bolest vrlo teško lječiva, kad su troškovi liječenja jako veliki i kad je smrtnost visoka.

 

Mi godišnje imamo oko dvije tisuće i petsto novootkrivenih slučajeva raka debelog crijeva u Hrvatskoj, od toga dvije tisuće ljudi svake godine umire. Ukoliko to pogledamo demografski, dvije tisuće smrti godišnje znači desetak tisuća ljudi je pogođeno i pati jer je jedan član obitelji pogođen tom ružnom bolešću. Ono što se može napraviti i što teoretski omogućava potpuni nestanak te bolesti je redovito pravljenje preventivnih pregleda.

 

Dakle uz pregled liječnika mislim i na kolonoskopske preglede. S jednim aparatom koji na vršku ima kameru se ulazi i polako pregleda čitavo debelo crijevo i uočavaju sve lezije iz kojih mi znamo da može nastati karcinom se skidaju. Tu se prvenstveno radi o polipima koji se posebnom tehnikom skidaju, pacijenti to niti ne osjete i takvi pacijenti su onda mirni narednih četiri, pet godina. Nakon tih pet godina opet dolaze na kontrolni pregled. Znači, cilj je sve te promjene u debelom crijevu iz kojih nastaje zloćudna bolest skinuti na vrijeme. Ako ih i nismo skinuli a redovito radimo preglede i pronađemo rak onda je on pronađen u tako ranoj fazi da će operacija izvjesno napraviti jako dobar rezultat i ljudima neće ugroziti životne aktivnosti.“

-Od 2017.g. KBC-Split omogućio je kolonoskopiju pod anestezijom. Hoće li sedacija ponukati veći broj ljudi na preventivne i kontrolne preglede?

„ Pregled jest neugodan i već dugi niz godina moderni zapad ga radi u anesteziji. Za takve preglede nama je nužan anesteziolog. Potrudili smo se i dali sve od sebe da organiziramo prema vani termine i listu čekanja na koju će se pacijenti moći upisati i dobiti te preglede u anesteziji. Bili bi sretni ako bi mogli dobiti još više termina što ne ovisi samo o nama. Veliki je nedostatak anesteziologa koji praktički ne mogu pokrivati operacijski program bez angažiranja svog standardnog radnog vremena. To jest imaju veliki broj angažiranja van redovnih radnih sati.

 

U ovom razdoblju možemo napraviti oko petstotina kolonoskopija godišnje pod anestezijom u redovnom planu i programu. No uz one bolesnike koji se nalaze u bolnici, koji su hitni i koji ne idu na listu čekanja, napravimo oko tisuću pregleda pod anestezijom svaki mjesec.

 

To je vrlo dobra brojka u komparaciji s ustanovama našeg ranga. Bili bi vrlo sretni kada bi takav način rada rezultirao bitnim smanjenjem pojavnosti kolorektalnog karcinoma. To je iznimno važno jer brojke koje sada imamo ukazuju na strahoviti pomor. Uz iseljavanje iz Hrvatske i tako velike brojke malignih bolesti koje rezultiraju s visokom smrtnošću a kao tako mala zemlja s tim problemom smo strahovito pogođeni.“

-Zna li se zbog čega tako visok postotak oboljelih?

„Što je razlog da se karcinom debelog crijeva pojavljuje kod nas ja ne moguć reći. Generalno kad govorimo o uzrocima na prvo se mjesto stavlja način prehrane, korištenje crvenog mesa u velikim količinama, što je zapadni svijet u Europi davno reducirao, druga stvar je pušenje, treća stvar je unos velike količine masti i šećera, poseban je problem korištenje dimljenog mesa i konzervi jer se u pripremi takve hrane koristi puno kemikalija koje u sebi nose kancerogenost. Kad se tome doda i stres koji smo prošli kao narod kroz Domovinski rat rezultati su porazni.“

-Što je Zavodu najnužnije od opreme?

„Nama su bazična oprema endoskopi, kolonoskopi, imamo nešto nove tehnike od prije dvije godine. Međutim, to je kap u moru onoga što bi nama trebalo jer je većina opreme stara. Pojedini kolonoskopi s kojima radimo su stariji od četrnaest godina dok je u zapadnim zemljama drugačije. Jedan kolonoskop nakon petsto kolonoskopija mora ići na totalni remont na kojem se odlučuje može li se on koristiti, popraviti ili se ne može više koristiti. Kod nas se koristi oprema i po petnaest godina. U jednom trenutku došli smo na vrlo malen broj aparata no u suradnji s upravom bolnice nailazili smo na pozitivne odgovore. Radili su manevre kakve su mogli s obzirom da rješavaju ovakve probleme na dvadesetak punktova. Sve što smo signalizirali da nije dobro nastojali su što prije riješiti.“

-Kolika je cijena jednog kvalitetnog kolonoskopa?

„Cijena najkvalitetnijeg kolonoskopa je 250.000. kuna. Takvih uređaja moramo imati nekoliko jer njegova razlučivost i kvaliteta slike je vrhunska a to je jako bitno kako bi prepoznali lezije u debelom crijevu, jednjaku i želucu koje su pretkanceroze. Intencija je uočiti ih kada se iz njih još nisu razvile kanceroze. A ne pregledom uočiti tvorbu s kojom ne možemo napraviti ništa. Trebaju nam i aparati srednje kategorije.“

-Kako se kao stručnjak nosite s tim da imate puno znanja a nemate uređaje?

„Ne mogu reći da mi nemamo uređaje, nemamo ih onoliko koliko bi trebali da bi imali visoki standard. Što to znači, ako mi radimo pacijentu gastroskopiju s gastroskopom onda mi taj gastroskop moramo propisno očistiti, oprati u posebnoj perilici i sterilizirati. Takva procedura traje oko pola sata ili dulje. Ukoliko imate dva takva uređaja to znači da za radno vrijeme možete napraviti vrlo mali broj pretraga. Poznato je da nama gravitira jako veliki broj ljudi. Zbog toga dolazi do duljih lista čekanja kako bi svi dobili uslugu s apsolutno čistim aparatom. To je osnova koju ne smijemo kršiti. Kako ne bi sebi to napravili tako ne bi ni drugome.“

-Doktore Puljiz, koja je Vaša poruka čitateljima?

„Trudite se živjeti zdravo. Što bi to značilo? Jedite hranu umjereno, krećite se dosta, budite fizički aktivni, provodite što više vremena u prirodi, klonite se stresa koliko možete i radite preventivne preglede. Svake godine napravite pregled koji će uključivati pregled liječnika opće medicine, laboratorijske pretrage koje će analizirati krvnu sliku, masnoće, vrijednosti šećera i tako dalje. Na taj način selektira se grupa ljudi koja ima lošije nalaze koji onda zahtijevaju detaljnije preglede, brzu promjenu načina života i prehrane i potom dva puta godišnje raditi određene pretrage. To je način očuvanja zdravlja. Mediji dosta doprinose važnosti preventivnih pregleda. Mijenja se svijest i percepcija o važnosti vlastitog zdravlja. Svi kad u vozilu nešto škripi i udara ne otežemo već krenemo automehaničaru. Kad se radi o nama negiramo simptome, a organizam je projektiran tako da nam šalje signale. Te signale moramo uvažavati. Ako netko ima krv u stolici, gubi na težini, gubi snagu, ima loše nalaze…sve su to signali da nešto moramo napraviti.“

-Ipak svijest o važnosti zdravlja je pojačana.

-Da, i to prvenstveno zahvaljujući angažmanu liječnika koji rade i veći broj pacijenata nego kolege na zapadu. Naši liječnici imaju manje plaće a više rade. Rad zdravstvenog osoblja, pri tome mislim na sve, održavaju ovaj sustav na životu. Mi svi znamo da su ulaganja u zdravstvo puno manja nego u modernim zemljama ali to kompenziramo osobnim angažmanom osoblja u bolnici.“

Hana Konsa

Izvor: YT Mrežatv, izvor fotografije: Doktore, hitno!

<

p style=”text-align: justify;”>Doktore, hitno!