„E.coli prijeti iz začina!?“
U 60 posto sladoleda krije se prekomjerni broj aerobnih mezofilnih bakterija, a u 45 posto i enterobakterije! U četvrtini začina i aditiva kriju se i potencijalno patogene bakterije E.coli!
Pokazali su to rezultati mikrobioloških pretraga hrane koju subjekti u poslovanju s hranom uzorkuju u okviru svojih planova samokontrole i dostavljaju na analizu kako bi se utvrdilo je li hrana koja je na tržištu potencijalno opasna po zdravlje ljudi. Izvješćem su obuhvaćeni rezultati mikrobioloških analiza hrane koje su provedene u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” (Laboratorij za mikrobiološke analize hrane i predmeta opće uporabe), Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije (Odjel za namirnice Službe za zdravstvenu ekologiju), Veterinarskoj stanici grada Zagreba (ZIN – LAB laboratorij za ispitivanje zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe), Centru za kontrolu namirnica (CKN) Prehrambenobiotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Zavodu za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tijekom tri godine te oni predstavljaju samo indikativnu sliku stanja na tržištu.
Povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija u hrani indikator je starosti i lošije mikrobiološke kakvoće (kontaminacije i/ili početka kvarenja). Kod mikrobioloških briseva broj aerobnih mezofilnih bakterija predstavlja količinu bakterija koje se nalaze na površinama, rukama i priboru, koja ako je povećana ukazuje na nedovoljno čišćenje, pranje i dezinfekciju. Bakterije su glavni uzrok bolesti trovanja hranom na većinu ljudi.
Prema istom istraživanju, trećina mesa i mesnih proizvoda te kolača bila je pozitivna na povećani broj aerobnih mezofilnih bakterija, a u jedan posto je pronađena i Salmonella i E.coli. U trećini bezalkoholnih pića, pivu i ledu pronađen je povećani broj kvasaca, a u trećini proizvoda od voća i povrća enterobakterije te u četvrtini njih i plijesan.
U ovom izvješću prikazani su rezultati trogodišnjeg uzorkovanja 15 kategorija hrane. Rezultati su ukazali na prisustvo povećanog broja aerobnih mezofilnih bakterija u većini kategorija hrane. Slijede enterobakterije, zatim plijesni i kvasci, a u manjem broju kategorija hrane utvrđena je kontaminacija bakterijama S. aureus (Polugotova i gotova jela; Mlijeko i mliječni proizvodi; Meso i mesni proizvodi; Žitarice, mlinski, pekarski i konditorski proizvodi i tjestenine; Kolači; Sladoledi; Proizvodi od voća i povrća; Ribe, rakovi, školjkaši, puževi, glavonošci, žabe i proizvodi), L. monocytogenes (Polugotova i gotova jela; Mlijeko i mliječni proizvodi; Meso i mesni proizvodi; Jaja; Ribe, rakovi, školjkaši, puževi, glavonošci, žabe i proizvodi), E. coli (Mlijeko i mliječni proizvodi; Meso i mesni proizvodi; Kolači; Proizvodi od voća i povrća; Začini, aditivi i srodni proizvodi), Salmonella spp. (Polugotova i gotova jela; Meso i mesni proizvodi; Žitarice, mlinski, pekarski i konditorski proizvodi i tjestenine; Kolači) i B. cereus (Polugotova i gotova jela; Žitarice, mlinski, pekarski i konditorski proizvodi i tjestenine; Kolači; Sladoledi). Vrlo rijetko je bila utvrđena kontaminacija klostridijama (Proizvodi od 3 voća i povrća; Začini, aditivi i srodni proizvodi) i bakterijom P. aeruginosa (Bezalkoholna pića, pivo i led).
Jedino što ohrabruje jest činjenica da se iz godine u godinu u uzorcima hrane i pića značajno smanjuje broj bakterija, kvasaca i plijesni.
„Indikatori higijene predstavljaju značajnu pomoć i mogućnost sprječavanja pojave patogena, te je u slučaju njihovog povećanog broja nužno provesti dodatne analize kako bi se isključili patogeni. Rezultate uzorkovanja potrebno je pratiti kroz više godina te na temelju tih rezultata raditi procjene rizika i donositi plan uzorkovanja ili korekciju postojećeg plana za slijedeće razdoblje kako bi se postigla još veća pouzdanost u proizvodni proces“, stoji među ostalim u zaključcima ovog istraživanja.
I.D.
Doktore, hitno!
