//70% suicida u Hrvatskoj počine muškarci – vatrenim oružjem

70% suicida u Hrvatskoj počine muškarci – vatrenim oružjem

“Godišnje si život oduzme prosječno 650 Hrvata – volimo se vješati”

 

Tijekom 2017. godine u Hrvatskoj je samoubojstvo počinilo 635 građana. Među njima, na suicid se odlučilo 476 muškaraca i 159 žena. Hrvati se najčešće vješaju, u čak 62 posto slučajeva. Pokazao je to Registar izvršenih samoubojstava pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), što je ujedno objavljeno i u HZJZ-ovom Biltenu „Mentalni poremećaji u RH“.

Barem po suicidima na razini smo ostalih zemalja Europske unije. U usporedbi sa susjednom Slovenijom i Mađarskom u Hrvatskoj si ljudi rjeđe oduzimaju život, ali više nego u Austriji.  Najviše samoubojstava u Hrvatskoj zabilježeno je 1987. godine, čak 1.153.  

Registar bilježi oscilacije iz godine u godinu, osim po broju samoubojstava i po dobnim skupinama, ali prema spolu, muškarci sudjeluju sa 70 posto. Stope smrtnosti zbog samoubojstava kod oba spola znatno rastu s dobi, pa je tako među samoubojicama najviše onih starijih od 65 godina.

Muškarci su gotovo sva samoubojstva počinili vatrenim oružjem i eksplozivom , dok žene biraju samootrovanje, skok s visokog mjesta i utapanje. Najviše samoubojstava registrirano je u Koprivničko – križevačkoj, a najmanje u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Prema procjeni opterećenja bolestima za Hrvatsku za 2016. godinu, mentalni poremećaji na četvrtom su mjestu među vodećim skupinama, iza kardiovaskularnih i malignih bolesti te ozljeda. U okviru skupine mentalnih poremećaja najveći postotak opterećenja odnosi se na depresivne poremećaje (25,9%) slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (17,1%) i anksiozni poremećaji (14,6%).

Mentalni poremećaji rjeđe se navode kao osnovni uzrok smrti, te u ukupnom mortalitetu u Hrvatskoj sudjeluju s oko jedan i pol do dva posto.  Godine 2017. registrirano je ukupno 1.196 smrti zbog mentalnih poremećaja te se ova skupina s udjelom 2,2 posto nalazila na 9. mjestu uzroka smrti u Hrvatskoj. Najčešće dijagnoze bile su nespecificirana demencija (569 slučajeva), poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja zbog bolesti, oštećenja i disfunkcije mozga (267 slučajeva) te mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom (157 slučajeva), stoji među ostalim u HZJZ-ovom Biltenu „Mentalni poremećaji u RH“.

I.D.

Doktore, hitno!