Turizam bez turističke ambulante – i ovog ljeta!

 

„Gradovi i općine koje žive od turizma ne žele sufinancirati turističke ambulante u Splitsko-dalmatinskoj županiji“

 

Prema podacima eVisitor u 2018. godini u Splitsko-dalmatinskoj županiji u komercijalnom i nautičkom smještaju bilo je 19.110.498 noćenja i 3.698.159 milijuna turističkih dolazaka, što je rast od devet posto u odnosu na 2017. u dolascima i 5 posto u noćenjima.  To je ujedno najveći rast ostvaren u svim priobalnim turističkim županijama u 2018. godini.  U ukupnom turističkom prometu Hrvatske Splitsko-dalmatinska županija ima udio od gotovo 20 posto, odnosno svaki peti gost Hrvatske u komercijalnom smještaju je noćio u Srednjoj Dalmaciji.

Do kraja ove, očekuje se ponovno rekordne turističke sezone u Srednjoj Dalmaciji će se u turističke kapacitete uložiti 197 milijuna eura, a ni lipa u otvaranje turističkih ambulanti!?

Turističke ambulante već godinama zbrinjavaju turiste u Istri i Kvarneru te na krajnjem jugu zemlje. No, u Srednjoj Dalmaciji od takvih ambulanti ni ovog ljeta, a možda i dulje, neće biti niti „a“. Turističke su ambulante u županiji u kojoj je jedino „zdravo“ gospodarstvo ono oslonjeno na turizam, nasušna su potreba. To ne kriju ni oni koji ju neprekidno vode od njezina osnutka. Problem je, pogađate, novac.

„Turističke ambulante su nam neophodne, ali jedini je problem tko će to financirati i gdje. Lokalna samouprava koja ubire prihode od turizma trebala bi dio vratiti u zdravstveni sustav. Problem je što kad dođe turist onda domicilno stanovništvo gubi na kvaliteti zdravstvene zaštite jer jedan liječnik može pregledati određeni broj ljudi. Turističke ambulante bi trebale financirati Turističke zajednice. Kada sam o tome govorio samo su Bračani pokazali interes za tim, ali nije dobro završilo jer nisu platili“, kaže ravnatelj splitsko-dalmatinskog Doma zdravlja, Dragomir Petric.

Otvaranje turističkih ambulanti u Srednjoj Dalmaciji trebalo bi biti zanimljivo i državnom vrhu. Naime, budući da turističke ambulante nemaju ugovor s Hrvaskim zavodom za zdravstveno osiguranje, usluge se naplaćuju. Izdaju se računi koje inozemni pacijenti u svojoj matičnoj osiguravateljskoj kući naknadno mogu refundirati. Plaćaju se i lijekovi ako ih liječnici propišu, s obzirom da te ambulante ne mogu koristiti recepte Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Domaćim se turistima u nekim turističkim ambulantama na Sjevernom Jadranu usluge ne naplaćuju, jer je to odluka lokalnog Doma zdravlja, odnosno gradova ili županija koji mu gravitiraju, budući da ta lokalna samouprava sufinancira takve ambulante.

Uobičajeno je da se turističke ambulante otvaraju u potpuno opremljenim prostorima unutar ispostava domova zdravlja. Uglavnom su opremljene za zbrinjavanje hitnih i akutnih stanja, a pomoć u njima potraže turisti koji se ozlijede u razno – raznim nezgodama na cestama i plažama, usljed trovanja hranom, sunčanice, upale uha, grla, pluća, zbog uboda insekata.

I dok se ambulante ne otvore, stranci će se liječiti po dalmatinskim ambulantama i bolnicama – besplatno i na uštrb lokalnog stanovništva, ako imaju, a najčešće imaju, Europsku karticu zdravstvenog osiguranja. Ukoliko se unesreće u prometu, za njih će se besplatno pobrinuti 20- timova hitne medicinske pomoći, za koju hrvatski porezni obveznici, od Karlovca do Dubrovnika, godišnje izdvoje oko osam milijuna kuna.

Irena Dragičević

Doktore, hitno!