„Dan je borbe protiv homofobije; na probleme LBGTIQ+ pojedinaca upozorili iz Split Pridea“
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2015. godine kojeg je provela Europska komisija s više od 27 000 sudionika, u prosjeku 2% populacije izjašnjava se kao LGBTIQ+ kada upitano u „face-to-face“ intervjuu. Važno je napomenuti kako je postotak sigurno veći zbog nelagode ili straha. Pripadnici gay populacije često ne žele otkriti svoju orijentaciju pa tako neke studije dostupne na internetu govore i o postotku koji se kreće od 6% do 10% stanovnika EU. Slično tomu, zbog straha od povrede anonimnosti i sigurnosti naših sudionika/ica, neke rezultate u tekstu izbjegavamo potkrijepiti točnim citatima ili brojčanim rezultatima, poručuju volonteri i organizatori Split Pridea.
„Stoga, u Splitu živi minimalno 3000 do 15000 neheteroseksualnih pojedinaca. Ususret Prideu 2019. godine, LGBT centar Split uz pomoć volontera i stručnjaka proveo je prvo pilot istraživanje na temu problema i izazova s kojima se susreću pripadnici LGBTIQ+ populacije na području Splitsko-dalmatinske županije. Cilj istraživanja je prikupili prve podatke o postojanju i učestalosti različitih oblika društvenog, verbalnog, fizičkog i ekonomskog nasilja kojeg trpe pripadnici gay populacije u Splitu. Istraživanje je provedeno metodom ankete, a rezultate objavljujemo povodom Dana borbe protiv homofobije 17. svibnja 2019.
Istraživanje je provedeno s nešto više od 200 sudionika metodom uzorkovanja koju nazivamo snježnom grudom i to putem on-line upitnika.
Prvi okvirni podatci dobiveni ovim istraživanjem, koje donosimo dalje u tekstu, potvrdili su ono čega smo mi u LGBT centru itekako svjesni – pripadnici gay populacije gotovo se svakodnevno susreću s društvenom nepravdom, netolerantnošću, osudama i diskriminacijom. Trpe dobacivanja, vrijeđanja i poglede od njima poznatih i nepoznatih, nose u sebi veliki teret i njihov životni put mnogo je teži, a sve zato što su ono što jesu, a što je tako ljudski.
Dio nas živi u svakodnevnom grču, strahu i stresu. Kontinuirano, u većoj ili manjoj mjeri, trpimo verbalno zlostavljanje, fizičke napade pa čak i nekim slučajevima mučenje, ograničavanje slobode kretanja i seksualno zlostavljanje i izbacivanje iz vlasitiog doma. Uz to, doživljavamo društveno i ekonomsko nasilje poput problema prilikom napredovanja u karijeri ili korištenja javnih/zdravstvenih usluga, što ostavlja velike posljedice na zdravlje pojedinca, a sve samo zato što smo po jednoj jedinoj karakteristici “drugačiji” od takozvane većine.
Najveći postotak sudionika činili su pojedinci u dobi od 20 do 29 godina starosti, njih gotovo polovica. 36% sudionika izjasnili su se kao muškarci, a 63% kao žene kada upitani o svom spolu. Koristeći se Kinseyjevom skalom seksualnosti ispitana je seksualna orijentacija sudionika. Većina se sudionika izjasnilo kao “uglavnom homoseksualne orijentacije” (57%). Trećina sudionika je bliže biseksualnosti, dok je manji postotak bliži heteroseksualnosti (7%), odnosno aseksualnosti (3%), što govori o raznolikosti i unutar same LGBTIQ+ populacije. Gotovo 40% sudionika se ne zamara time tko zna za njih i pretpostavljaju da svi znaju, gotovo trećini sudionika znaju samo osobe od povjerenja, odnosno prijatelji i poznanici, što je indikator određene razine straha prilikom outanja i osjećaja nesigurnosti u javnom prostoru.
Izrazito su nas zabrinuli podatci da je u trenutku rješavanja, odnosno u tjednu prije rješavanja upitnika, gotovo 30% sudionika doživjelo neki oblik nasilja. Najviše verbalno (14%) poput dobacivanja, vrijeđanja i slično, odnosno psihološko (16%) poput tračarenja, ogovaranja ili ruganja. Fizičko nasilje u tjednu prije rješavanja upitnika doživjelo je 1,7% sudionika, društveno nasilje poput odbijanja pružanja javnih ili zdravstvenih usluga gotovo 2%, a ekonomsko poput onemogućavanja napredovanja u karijeri, onemogućavanja korištenja obiteljske imovine ili novca 2,3%“, ističu iz Split Pridea.
Općenito, 20% sudionika je barem jednom u životu trpilo fizičko nasilje, 55% psihološko, 60% verbalno, 9% društveno i ekonomsko 6.6%.
„Prema prikupljenim podacima najučestaliji počinitelji fizičkog i verbalnog nasilja su slučajni prolaznici, kolege na poslu ili u školi, poznanici, zatim članovi uže ili proširene obitelji, a najmanje službene osobe poput profesora ili policajaca.
Želimo napomenuti kako je demokracija prvi sustav u povijesti koji nam omogućava da različitosti slavimo i da od njih učimo. To i je osnovna ideja povorke ponosa. Svatko od nas je onaj “drugi i drugačiji” u nekom pogledu. Danas su na meti “većine” LGBTIQ+ osobe, sutra to može biti netko drugi. Zbog toga je bitno 15. lipnja ove godine doći na Split Pride i ponosno pokazati svoju različitost, bilo da se radi o odijevanju, seksualnoj orijentaciji, nacionalnosti, kulturi, religiji, obliku obitelji…“, stoji u priopćenju upućenom iz Split Pridea.
I.D.
Doktore, hitno!
