dipl. ing. Branko Lulić, predsjednik Splitskog dijabetičkog društva

D.H.

D.H.

 

„Sve više djece boluje od šećerne bolesti DM tipa 2! Država u posljednjih pet godina šest puta smanjila prava na pomagala dijabetičarima!“

  • Splitsko dijabetičko društvo slavi 72. rođendan i jedna je od najstarijih splitskih ali i hrvatskih udruga koja skrbi o zdravlju. Na što ste u posljednjih sedam desetljeća posebno ponosni?
  • Ponosni smo na mnoge stvari. Posebno bih napomenu samo njih nekoliko, a to su realiziracija 32. ciklusa edukacije radionica u grupama od 20 osoba sa dijagnozom DM tip 2. Naša Udruga je otvorila Centar za dijabetes u KB Split 10. lipnja 1999. godine s tadašnjim ravnateljem, dr. Mihovilom Biočićem. Pratimo zdravstvenu politiku te promptno reagiramo uz nuđenje rješenja, održavamo javna plenarna tematska predavanja vezano uz dijabetes, razne aktivnosti na društvenom i rekreacijskom polju. Naša Udruga je inicijator i koordinira udrugama dijabetičara Dalmacije od 2005. godine …
  • Problem dijabetesa u Hrvatskoj je velik. Vi volite reći kako je svaki deseti Hrvat „sladak“. Kakvo je stanje u Srednjoj Dalmaciji?
  • Da, svaki deseti stanovnik Hrvatske je „sladak“, što iziskuje pozornost svih u Hrvatskoj. Problem je što šećerna bolest ne boli i ljudi se olako odnose prema svom zdravlju sve dok ne nastupe komplikacije koje ova podmukla bolest uzrokuje, kao što su sljepoća, amputacija udova, dijaliza, moždani i srčani udari … Samo par činjenica treba navesti kako bi se prepoznala šećerna bolest : suhoća usana, pojačana žeđ, učestalo mokrenje.
  • U posljednje vrijeme sve je više djece oboljelih od dijabetesa tipa 2. To je alarmantno. Kako se borite s tim problemom, odnosno kako se uopće roditelji djece s dijabetesom nose s tom teškom dijagnozom?
  • Nažalost, idemo u smjeru gdje će roditelji pokapati vlastitu djecu. Šećerna bolest DM tipa 2 („starački šećer“) napada čak djecu i to ozbiljno. Uzroci su brojni, kao što je prekomjerni unos ugljikohidrata, premalo tjelesne aktivnosti, agresivno reklamiranje prehrambenih proizvoda koji ne bi trebali biti na jelovniku naše djece, pretilost.
  • Pravilna prehrana i tjelovježba, ključni su u borbi s ovom podmuklom bolešću. Kako animirati ljude da prihvate kako su doživotno bolesni i kako moraju živjeti po strogim pravilima?
  • Trebamo se sjetiti naše „mediteranske prehrane“ i puno bi toga bilo lakše. Svaka brza hrana nije dobrodošla. Kakva prehrana treba dijabetičarima, dobro bi došla i ostalim ukućanima po vremenima obroka, sastavu i količina namirnica.
  • Često upozoravate na manjkavosti zdravstvenog sustava u odnosu na dijabetičare, što samo stvara bespotrebne goleme troškove državi, čiji je zdravstveni sustav ionako na staklenim nogama. Što je to što država loše radi?
  • Država je napravila katastrofalnu grešku 1994. godine kada je ukinula mnoge specijalističke službe iz primarne zdravstvene zaštite, pa tako i dijabetologe. Ukinula je „hrvatski model“, gotovo se ništa ne radi na Nacionalnom programu zaštite od šećerne bolesti 2015.-2020., Rezolucija Sabora iz 2011. godine je mrtvo slovo na papiru.
  • Kada se prije nešto manje od godinu dana tražila smjena ministra zdravstva, Milana Kujundžića, 13. grijeh na listi od njih 50-tak bio je neugovaranje rada splitske barokomore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), a kako bi se spasili i produljili deseci života dijabetičara te uvelike smanjili troškovi njihova liječenja. Imate i informaciju, hoće li se barokomre vratiti „na crvenu uputnicu“ dijabetičarima s vaskularnim komplikacijama?
  • Država (HZZO) je 2012. godine ukinula mnoge preventivne mogućnosti oboljelima od dijabetesa i to smanjenjem prava na pomagala za šest puta. Kontinuirana potrebna pregledavanja oboljelih sve više blijede. Trošak za šećernu bolest stalno raste i sada iznosi oko 5 milijardi kuna ili oko 20 % zdravstvenog fonda. Potrebno je napomenuti da 88% od navedenih sredstava ide na sanaciju komplikacija koje šećerna bolest uzrokuje a što onda ostaje za prevenciju, jer zbog izbjegavanja preventivnih aktivnosti imam ovakav suludi omjer 88:12.
  • Koji je djelokrug rada Splitskog dijabetičkog društva? Koje programe provodite?
  • Okupljanje oboljelih i njihovih obitelji, medicinske struke, svih ljudi dobre volje, vjere i namjere, kako bi se što bolje nosili sa ovom podmuklom bolesti. Tu su igraonice, radionice, ciklusi edukacije-radionice, edukativni izleti, upućivanje u organizirane edukativno-zdravstvene kampove, tematska javna plenarna predavanje, javno zagovaranje drugačijeg prilaza i prihvaćanja šećerne bolesti kao nezarazne, kronične i progresivne bolesti. Za svoj doprinos zajednici dobili smo Nagradu Grada Splita.
  • Bilježite li porast članstva?
  • Da ali ne prema našim željama. Imamo preko 900 članova od preko 200.000 oboljelih.
  • Što biste poručili onima koji još nisu oboljeli od dijabetesa ali imaju genetske i pretpostavke s obzirom na način života?
  • Redovito konzumirati tri glavna obroka-jela: doručak, ručak i večeru, s potrebnim unosom ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Tjelesno biti aktivni. Bar jednom godišnje provjeravati razinu šećera u krvi i krvni tlak kod izabranog liječnika.

Irena Dragičević

Foto: Eleonora Mandić

Doktore, hitno!

                                                                           

 

 

 

 

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.