Cijepljenje je civilizacijski doseg-spriječi tri milijuna smrti godišnje u svijetu!
U Hvaru i Solinu dvije osobe su zaražene ospicama! Godišnje u svijetu od ospica umre 100 tisuća ljudi, uglavnom djece, a zarazi ih se više od 20 milijuna. Lijek za ospice ne postoji! Cijepljenje je jedini način sprečavanja zaraze.
Što su ospice
Morbili, ospice, male boginje su akutna, izrazito zarazna, virusna bolest čovjeka. To je još uvijek značajan uzrok smrti djece.
U Europi godišnje od ospica oboli do 30.000 ljudi i to uglavnom onih koji se nisu cijepili. Prije 1968. godine, kada je u Hrvatsku uvedeno obavezno cijepljenje protiv ospica, prosječan godišnji broj oboljelih bio je oko 15.000, dok je u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj taj broj bio ispod 20, s izuzetkom 2015. godine, kada smo imali epidemiju s 206 oboljelih. Najveći problem je kontinuirani pad procijepljenosti djece predškolske dobi, koja je ispod minimalnih 95%, i može dovesti do pojave epidemije.
Smrtost- encefalitis i upala pluća
Oko 17% oboljelih ima jednu ili više komplikacija bolesti kao što su upala uha, upala pluća, febrilne konvulzije- grčenje usljed visoke temperature, proljev ili upala mozga -encefalitis. Najčešća komplikacija, upala pluća, javlja se u oko 6 do 13% oboljelih i vodeći je uzrok smrtnosti od ospica. Prema posljednjim podacima u Europskoj uniji godišnje se registrira jedan umrli na tisuću oboljelih od ospica. U najvećem riziku od komplikacija i smrti su mala djeca do dvije godine te osobe s oštećenim imunološkim sustavom.
Cijepljenje jedino rješenje
Ospice uzrokuje virus. Infekcija se širi kapljicama iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Razdoblje inkubacije prije nego što se obično pojave simptomi je 7 do 14 dana. Imunitet protiv bolesti se stvara nakon cijepljenja, nakon aktivne infekcije, a pasivni imunitet kod djeteta čija je majka imuna traje tijekom većeg dijela prve godine života.
Nezapamćeni broj ospica u EU
Europska komisija preporučila je zemljama članicama 20 mjera za jačanje borbe protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem jer se zbog nedostatne procijepljenosti bilježi nezapamćeni broj slučajeva ospica i drugih bolesti u nekim državama članicama.
Ako se pod hitno ne zaustavi trend pada broja cijepljenih, u skoroj budućnosti možemo očekivati epidemije ponajprije ospica, rubele, hripavca i mumpsa, otprilike tim redoslijedom. A taj trend posljednjih sedam godina u velikom je porastu.
Unatoč agresivnoj kampanji usmjerenoj protiv cijepljenja, cijepljenje je jedna od najučinkovitijih mjera sprečavanja zaraznih bolesti. Cijepljenje prevenira između dva i tri milijuna smrti svake godine. Bez cjepiva, svjetska eradikacija velikih boginja i eliminacija dječje paralize i ospica iz većine dijelova svijeta bila bi nemoguća. Ipak jedno od petero djece, te mnogi odrasli nisu primili osnovna cjepiva.
Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, najveći je pad uočen kod cijepljenja u drugoj godini života MPR primarnim cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole i docjepljivanja DTPa-IPV-hepB-Hib, cjepivom protiv difterije, tetanusa, hripavca (nestanično), poliomijelitisa (inaktiviranog) i hemofilusa tip b) te pri drugom DTPa docjepljivanju u dobi od pet godina.
Iako obuhvat cijepljenih protiv ospica, zaušnjaka i rubeole već godinama padaju i pri upisu u školu, još su uvijek na visokoj razini i osiguravaju visoku razinu kolektivne zaštite školske djece.
Međutim, kod djece predškolske dobi se iz godine u godinu povećava udio osjetljivih zbog necijepljenja, što predstavlja realnu opasnost od izbijanja epidemije tih bolesti kod djece predškolske dobi, pogotovo u županijama s najnižim obuhvatima (Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska), stoji u HZJZ-ovom izvješću.
Irena Dragičević
Doktore, hitno!
