Dr. Saša Srića: „ Alergije su bolest modernog doba“

„Alergije ne biraju dob, spol, vrijeme godine“

Kao što ste i sami svjedoci problemi sa upornim i suhim, nadražajnim kašljem, neprestanim curenjem iz nosa uz kihanje i svrbež nosa kod ljudi svih dobnih skupina postaju sve učestalije u svako doba godine. Postajemo svjesni da su alergije bolest modernog doba, iako se mnogi zapitaju kako to da s 30, 40 ili 50 godina nisam imao ili imala takve tegobe, a sada u starosti umjesto da mislim na druge tegobe, eto i kod mene ovih simptoma.

Upravo tako, alergije ne biraju ni dob, ni spol, a ni vrijeme godine kada će se javiti i zato ih smatramo bolestima modernog doba. Baš zato što se u prirodi povećava broj novih alergena, odnosno tvari koje izazivaju alergijske reakcije i simptome alergijskog rinitisa kao i sve veće rezistencije na postojeće alergene, ovaj problem postaje sve naglašeniji i s njime se susrećemo.

Alergene možemo podijeliti na one koje zovemo inhalacijskim alergenima, odnosno na one koje udišemo i nutritivne, odnosno one koje unosimo hranom. Daleko su češći inhalacijski alergeni. Njih dijelimo na cjelogodišnje alergene – grinje, kućna prašina, dlaka psa, mačke, žohari te na sezonske koji se javljaju u određeno doba godine, a to su poleni trava- najčešća Phlenum pratensae, drvežća – lijeska, joha, hrast i najčešća breza, uglavnom u proljetno doba i korova – Ambrozija kao najčešći predstavnik ove vrste koja se javlja krajem kolovoza i početkom rujna.

Najčešći simptomi koje sam prethodno ukratko naveo su simptomi alergijskog rinitisa koji se prezentiraju nazalnom sekrecijom, odnosno curenjem iz nosa. Uglavnom je to bistra sekrecija, postnazalnim dripom kao slijevanje sekreta u grlo, kihanjem u salvama, odnosno više puta zaredom te svrbežom nosa, nepca, očiju, ušiju uz suhi, nadražajni kašalj. Otprilike oko 20% pacijenata s alergijskim rinitisom se liječi i zbog pridružene alergijske astme ili se tijekom života razvije neki od oblika alergijske astme pa je takve pacijente potrebno redovitije kontrolirati.

Kada nam se jave pacijenti s takvim simptomima potrebna je dijagnostička obrada koja uključuje kožni Prick test. To je alergo testiranje na standardne inhalacijske alergene na temelju kojeg se prate, nakon uboda lancetom u područje podlaktice urtika, odnosno prati se kožna promjena koja je veća od 5 mm i predstavlja senzibilizaciju na određeni alergen. Potom se radi ukupni Imunoglobulin E kao marker alergije i specifični Imunoglobulin E na pojedine alergene na koje je pacijent alergičan, a kako bi se kvantificirala alergijska reakcija. Također se radi bris nosa i iskašljaja na eozinofile te eozinofilija, odnosno prisutnost eozinofila u perifernoj krvi kao stanica koje su povišene, odnosno prisutne kod alergijskih reakcija.

Liječenje alergijskog rinitisa je prije svega izbjegavanje alergena, što je poprilično teško s obzirom da su posvuda oko nas. U terapiji se koriste antihistaminici, odnosno lijekovi koji smanjuju simptome alergijske reakcije i pomažu boljoj kvaliteti života uz topičke nazalne kortikosteroide, odnosno sprejeve za nos koji ublažavaju lokalnu reakciju i smanjuju lokalne simptome curenja nosa i upalne reakcije.

Naravno da kod refarktornih pacijenata koji ne reagiraju na navedenu terapiju, odnosno kod kojih se simptomi iz godine u godinu povećavaju, u terapiji koristimo specifičnu imunoterapiju ili hiposenzibilizaciju u kojem se supkutano – potkožno ili sublingvalno – pod jezik daju alergeni u sve većim količinama, a kako bi organizam stvorio određeni imunitet.

U slijedećem prilogu tema će biti astma i sve što treba znati o astmi.

dr. Saša Srića,

specijalist internist i subspecijalist pulmolog

Doktore, hitno!