Govor tijela glasniji od glasnog govora

 

„ Promatrajte ljude s kojima komunicirate“

Kada razgovaramo s drugim ljudima, činimo to vrlo svjesno i time možemo svojevoljno upravljati, no govor tijela nas često može odati. Jako rijetko obraćamo pažnju na ono što je neverbalno, a kad i primijetite neke gestikulacije, vrlo je vjerojatno da ne znate što one znače. Uz malo truda i prakse, lako ćete moći prepoznati različite signale u govoru tijela što je veoma korisna društvena vještina. 

Obraćajte pažnju na svog sugovornika i na svaki njegov pokret. Ono što govori mora biti u skladu s njegovim gestama, u protivnom vaš sugovornik nije iskren. Ukoliko vam sugovornik stoji blizu, znači da vas simpatizira i da ima lijepo mišljenje o vama, a postoji i vjerojatnost da mu se sviđate, odnosno da je zainteresiran za prisniji odnos. Što vam je osoba udaljenija dok razgovara sa vama, to je nezainteresiranija za vas i za situaciju. Ukoliko se sugovornik udalji kada mu se vi približite, znači da ne želi da vaša interakcija bude prisnija.

Obratite pažnju i na položaj ruku

Ukoliko osoba ima prekrižene ruke, rezervirana je i suzdržana od društvenih utjecaja, ali isto tako to može biti znak nelagode i toga da se sugovornik ne osjeća ugodno u trenutnoj okolini ili čak u vlastitom tijelu pa se skriva iza prekriženih ruku. Ako osoba ima prekrižene ruke, a stopala su joj u širini ramena, to znači da je osoba čvrsta te da ima autoritet. Isto tako, ruke na bokovima uz raširene noge pokazuju dominantnost i odlučnost. Ako dok razgovara sa vama, osoba ima raširene ruke, znači da je otvorena i iskrena prema vama.

Mimika lica

Također, i mimika lica nam puno toga govori o osobi koja je preko puta vas. Ako osoba s kojom razgovarate nosi naočale i pri tom ih često namješta uz blagu namrštenost, vrlo vjerojatno može značiti da se ne slaže sa vašim mišljenjem. Ukoliko, dok razgovarate, osoba škilji i ima spuštene obrve, znači da pokušava razumjeti ono o čemu pričate te da je zainteresirana. Ona vas zapravo fokusira i to je dobar znak jer ste joj privukli pažnju. Također, podignute obrve su znak zainteresiranosti i znatiželje, dok spuštene obrve simboliziraju zbunjenost i strah. Kada je glava blago nakrivljena u stranu, odaje utisak zainteresiranosti i empatije.

Osmjeh razotkriva

Ako se osoba smije duže od pet sekundi, ali samo ustima, osmijeh je lažiran. Iskren osmijeh je samo onaj u koji su uključeni svi mišići lica. Ako je osoba pod stresom, trepće puno češće nego inače. Također, ako ste primijetili da osoba često dodiruje lice dok priča sa vama, npr. nos, uši, vrat, usne, to je pokušaj da prekrije istinu i da vas je u tom trenutku slagala. Ukoliko se vaš sugovornik dodiruje po bradi, to je znak da razmišlja o nekakvoj odluci, odnosno procjenjuje situaciju. I način na koji osoba sjedi ili stoji, puno govori o odnosu među vama. Ako osoba dok sjedi ima prekrižene noge u visini članaka, znači da je veoma opuštena i da joj je ugodno.

I noge govore

No, ukoliko osoba stalno cupka nogama ili prebacuje težinu s jedne na drugu stranu, to odaje nervozu, nestrpljivost ili čak uplašenost. Ako primijetite da su stopala osobe okrenuta ka vratima, to je vrlo vjerojatno znak da jedva čeka napustiti prostoriju i završiti razgovor sa vama.

 

Naravno, treba naglasiti da se govor tijela razlikuje od kulture do kulture jer nisu svugdje jednaki standardi u neverbalnoj komunikaciji. Primjerice, kod nas je normalno i učestalo da se osobe zagrle i dvaput poljube u obraz pri susretu, dok je u drugim kulturama ta gesta izrazito neprihvatljiva i neprikladna. Sa druge strane, rukovanje sa samim sobom je potpuno normalno u Indiji, dok nama djeluje smiješno i besmisleno.

Isto tako, neke od gestikulacija i mimika mogu jednostavno biti navika kod osobe te im ona ne znači ništa, dok ste vi pomislili da vam šalje nekakav signal, bilo to svjesno ili nesvjesno. Stoga treba duže vremena da se prouči govor tijela kod različitih tipova ljudi, kako bi znali prepoznati razliku između gestikulacijske navike i neverbalnih komunikacijskih znakova koji su nam posljedica socijalnog učenja i biološkog naslijeđa.

 

Anja Prajninger

Doktore, hitno!