Dr. med. Saša Srića, specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog

Dr. med. Saša Srića, specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog

Dr. med. Saša Srića

Foto: 

Doktore, hitno!

D.H.

D.H.

Dr. med. Saša Srića, specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog Klinike za plućne bolesti Jordanovac u Zagrebu

Dugovi u zdravstvu rastu, a rastu i liste čekanja na specijalističke preglede. Upućeni kažu da smo pred kolapsom zdravstvenog sustava. Kakva je „dijagnoza“ hrvatskog zdravstvenog sustava?

– Eto, iako uvijek optimističan, znajući da me optimizam doista nikada neće napustiti, kao glavni koordinator akcije Prevencijom do zdravlja SDP-a i zdravstvene politike SDP-a moram priznati, da hrvatsko zdravstvo više nije pred kolapsom, nego se može reći da je već kolabiralo i da se parcijalno raspada. Liječničkom terminologijom mogu reći da je bolesno i da se u ovom trenutku ponaša kao pacijent koji je na aparatima i pitanje je kada će doći do potpunog sloma koji postaje sve izvjesniji. Do tog zaključka dolazim temeljem iskustava u radu u kliničkoj praksi kao internist i pulmolog, ali i na temelju obilaska 45 gradova u RH tijekom kojih smo predstavljali politiku oporavka zdravstva te se družili i razgovarali s građanima.

Osim što dugovi ugrožavaju rad zdravstvenih ustanova, odnosno opskrbu lijekovima i medicinskim pomagalima , Hrvatskoj kronično nedostaje liječnika i medicinskih sestara. Što je tomu uzrok?

– Nažalost u posljednje četiri godine Hrvatsku je napustilo 600 liječnika i 1000 medicinskih sestara, a novi odlasci su na svakodnevnoj bazi. U Hrvatskoj trenutačno nedostaje oko 12.000 medicinskih sestara, što je zabrinjavajući podatak. Moram naglasiti da su medicinske sestre naša desna ruka i da su upravo one te koje su stalno uz naše pacijente. Jedna medicinska sestra u noćnim dežurstvima brine o oko 20 pacijenata. Slobodni dani nakon dežurstava nerijetko su im skraćeni na samo jedan. Male plaće naših liječnika i medicinskih sestara i neizdrživi uvjeti zahtjevnog rada u dežurstvima, plod su situacije koje će uskoro dovesti do zatvaranja pojedinih odjela, napominjući da su pred nama ljetni mjeseci i da je taj scenarij sve izvjesniji. U RH je plaća medicinske sestre od 4000 do 6.5000 kuna, a u zemljama EU oko 2.500 eura. U Hrvatskoj je plaća liječnika specijalista – subspecijalista oko 9.500 kuna, a u zemljama EU oko 3.500 do 4.000 eura. Naglašavam da su uz male plaće i srušeno dostojanstvo problemi i loša organizacija i uvjeti rada što sve generira i lošim međuljudskim odnosima, a u konačnici i odlascima iz RH. Uskoro će nam dolaziti kadrovi iz zemalja jugoistočne Europe koji će tranzicijski ostajati u našoj zemlji, a potom i oni odlaziti u razvijenije i uređenije zemlje EU.

Svjedoci smo, posebno u Dalmaciji, kako liječnika ne nedostaje samo u bolnicama, nego i u domovima zdravlja. Konkretno u Srednjoj Dalmaciji, koja se brojnim skupim projektima bori s lošom demografskom slikom, čak i u velikim gradovima, nema ginekologa, pedijatara, radiologa… Kako taj problem riješiti?

– Taj problem je isto tako izrazito velik. Tijekom prethodnih mjeseci obišao sam prekrasnu Dalmaciju i naišao na problematiku koja je vrlo ozbiljna. SDP kroz pripremu i izradu našeg programa nudi konkretna rješenja za svako pitanje, pa tako i za ovo. Borimo se protiv tihe privatizacije zdravstva i zagovaramo javno zdravstvenu politiku i povratak škole Narodnog zdravlja dr. Andrija Štampar. To bi značilo povratak Domova zdravlja u pravom smislu riječi uključujući i rad specijalista u Domovima zdravlja. Internisti, pulmolozi, kardiolozi, gastroenterolozi, kirurzi, ginekolozi u Domove zdravlja bi dolazili u manje sredine, u početku ugovornim sklapanjem njihovih dolazaka. Nadalje bi se u manjim sredinama zadržavali liječnici nakon specijalizacija i završenih fakulteta stimulacijom, odnosno većim plaćama i rješavanjem stambenog pitanja.

Tu je i dodatni problem u Neretvanskoj dolini.

– Naglasio bih da se potpisivanjem sporazuma ministra Kujundžića s Ministarstvom zdravstva BiH, kojim se hitni pacijenti upućuju u KBC Mostar, njihovo zdravlje dodatno ugrožava, a ne spašava. Zbog nepristupačnosti terena, loših prometnica te gužvi značajno se gubi na Zlatnom satu koji spašava najugroženije pacijente. Reforma Hitne medicine kao i Primarne zdravstvene zaštite su prioriteti u našoj politici.

Zbog svega ovoga o čemu smo sada razgovarali, građani, barem oni koji si to mogu priuštiti, primorani su pomoć potražiti u privatnim klinikama. Takvi pregledi i liječenja su jako skupi, za prosječnog građanina apsolutno nedostižni. Je li to prvi korak ka „amerikanizaciji“ hrvatskog zdravstvenog sustava? Jesu li ove „krize“ s liječnicima i lijekovima namjerno generirane kako bi država započela ubirati više novca u javnim zdravstvenim ustanovama?

– Ponavljam, mi kao socijaldemokrati i generatori solidarnosti i humanosti uz jednako pravo na zdravlje za sve građane, kao osnovnog postulata našeg življenja, a tako i naše zdravstvene politike, smatramo da svi trebaju dobiti dostupnu zdravstvenu zaštitu, ali i na vrijeme. Da, uključiti i privatnu praksu, ali putem financiranja od strane HZZO, ali uz jednake uvjete za sve, a ne parcijalan pristup. I da, protivimo se „amerikanizaciji“ društva jer nama je čovjek, koji živi od svoga rada, na prvome mjestu.

Nažalost, svjedoci smo da i oni koji uspiju stići na red za pregled ili „besplatno“ liječenje u državnim zdravstvenim ustanovama ne dobivaju uslugu dostojnu čovjeka. Liječenje se često pretvori u zlostavljanje i ponižavanje, zbog nepotrebnih komplikacija se odulji… Jesu li tomu krivi (nestručni, nesavjesni) liječnici ili nešto drugo stoji iza „kiretaže bez anestezije“?

– Morat ću stati u obranu struke jer smo država s najboljim liječnicima i medicinskim sestrama na svijetu, ali uz najlošiji zdravstveni sustav. Ovakve neželjene situacije proizlaze iz grešaka i nestručnosti pojedinaca, ali i premorenosti i sustava koji ne dopušta kvalitetnu edukaciju, odmor i dostojanstvo. Vratimo dostojanstvo našim medicinskim sestrama i liječnicima.

Koliko je Hrvatska, odnosno njezin zdravstveni sustav izgubio gašenjem Imunološkog zavoda? Je li se taj problem mogao nekako drugačije riješiti? Je li riječ o spletki farmaceutskog lobija ili je taj Zavod uistinu bio neodrživ?

– Naravno da je gašenjem Imunološkog zavoda hrvatski zdravstveni sustav izgubio puno. U taj se slučaj na nekorektan način umiješala politika i trgovina što mi u SDP nećemo dopuštati.

Jeste li Vi zadovoljni svojim statusom?

– Mogu reći da sam zadovoljan što radim posao koji volim, a posebno sam ponosan što sam prema ocjeni pacijenata četvrti put za redom izabran u kategoriji „Najdoktor“ iz područja pulmologije, jer mi smo tu zbog naših pacijenata. Međutim, načinom na koji nas tretira država, odnosno statusom koji nam je dodijeljen, nikako ne mogu biti zadovoljan. I zato je SDP ovdje i ja na čelu naše Koordinacije, da našim program uvjerimo naše sugrađane da postoji nada i vjera u novu ekipu predvođenu našim predsjednikom Davorom Bernardićem i da smo spremni preuzeti odgovornost za ovu napaćenu državu.

Što biste preporučili mladim ljudima koji žele jednog dana postati liječnikom ili medicinskom sestrom?

– Da u svojoj želi ne odustaju jer to je prekrasan poziv i časno služenje ljudima i da budu ustrajni u svojim namjerama jer uvjeravam trebat će nam, a ja sam siguran da bolja vremena sa SDP-om na vlasti dolaze.

Irena Dragičević

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.