„Utapljanje među 10 uzroka smrti djece i mladih“
U svijetu godišnje od utapanja umre oko 360.000 osoba. Najviše je stradalih, njih 90 posto, u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta. Među deset je vodećih uzroka smrti je u djece i mladih. Prema podacima za zadnje petogodišnje razdoblje (2013.-2017.), prosječno godišnje od utapanja u Hrvatskoj umre 90 osoba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od sedam posto u skupini ozljeda. Povećanom riziku od utapanja su mala djeca, neplivači, muškarci, kronični bolesnici, oni koji konzumiraju alkohol kao i oni koji se kupaju u rijekama i jezerima.
Naučite djecu plivati!
Rizik od utapljanja kod male djece smanjuje se za 88 posto ukoliko ih se nauči plivati. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) upozoravaju kako se manja djeca mogu utopiti u vrlo maloj količini vode, u svega nekoliko centimetara visine i to u kratkom vremenskom razdoblju. Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini, te biti pod stalnim nadzorom.
Oprezni moraju biti i plivači
Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova. Kupanje i plivanje osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.
Spašavanje utopljenika
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć, poručuju iz HZJZ-a.
Irena Dragičević
Doktore, hitno!
