//Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu

Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu

“Mladim ljudima treba omogućiti zasnivanje i proširenje svojih obitelji u Hrvatskoj”

 

-Nejednakost muškaraca i žena u svijetu politike i poduzetništva problem su u cijeloj Europi. Žene su žrtvama tzv. stakelnog stropa, po pitanju napredovanja u karijeri. Kako se to može promijeniti?

*Ono što je najpotrebnije to je obrazovanje. Počevši od obitelji pa do škole, potrebno je mladim ženama objasniti da imaju ista prava i iste mogućnosti. Samo jake i obrazovane žene mogu promijeniti svoju budućnost ali i svoju sadašnjost. Uvijek je bilo do žena, nikada do muškaraca.

-Hrvatska se bori s lošom demografskom slikom. Mladi i obrazovani se iseljavaju. Koliko se na taj problem može utjecati iz klupa Europskog parlamenta?

*Ja sam loš primjer što se tiče demografije. Ne bih o tome mogla govoriti. No, mi imamo Dubravku Šuica, potpredsjednicu Odbora za demografiju koja će trebati obići sva ruralna mjesta i sva mjesta iz kojih mladi ljudi odlaze pa čak adresirati to pitanje i gradovima gdje mladi ljudi nisu u mogućnostima formirati obitelj. Sve je pitanje hrabrosti, odnosno imaju li mlade obitelji hrabrosti ostati na tom mjestu i uhvatiti se u koštac sa svim problemima. Svjedoci smo da što su obrazovaniji sve više odlažu stvaranje obitelji i djece. No, to može imati i svojih prednosti jer takvi mladi ljudi putuju. Povećava se ta mobilnost, ali ipak im treba omogućiti da se jednog dana vrate da bi formirali obitelj u svojoj zemlji.  Ne treba misliti kako je Hrvatska jedina koja se suočava s tim problemom. Problem je to cijele Europe i razvijenog svijeta. Ljudi su oduvijek iseljavali. No, najveći je problem što misle da kada odsele i na tim drugim mjestima stvore obitelj, rode djecu, da će zbog socijalnih dodataka na ta proširenje obitelji bolje živjeti. Tada se susretnu s problemom neravnopravnosti kod obrazovanja i društvenog položaja. U tim zemljama oni su uvijek druga klasa i tada te beneficije više ne izgledaju tako lijepo pa se mnogi odlučuju vratiti u svoju zemlju gdje uživaju u ležernosti ravnopravnosti. Ja sam studirala u Londonu s Ircima, i mnogi od njih su se vratili u Irsku kada je ona pronašla dobar put u investicijama. Očekujem da će se i naši mladi, koji su otišli u Irsku, iz istog razloga uskoro vratiti u Hrvatsku.

– Pod Vašim pokroviteljstvom, kao članice Odbora za kulturu i obrazovanje u Europskom parlamentu održana je u Bruxellesu konferencija o kulturnoj baštini Republike Hrvatske u čast četrdesete godišnjice upisa prvih lokaliteta RH na popis Svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a. U fokusu konferencije je bila Salona – glavni grad rimske provincije Dalmacije i općina Kršan koja ima bogatu kulturnu baštinu. U svojstvu članice Odbora za vanjske poslove, pododbora za obranu i sigurnost te Odbora za kulturu inicirate raspravu o tome koliko klimatske promjene utječju na kulturnu baštinu.

*Ovo je bila treća prezentacija hrvatske baštine u Europskom parlamentu koja još jednom pokazuje koliko je ona važna za hrvatski turizam. Salonu smo predstavili na način kako to zahtjeva UNESCO, a ovo je bila prilika da progovorimo i o tome kako klimatske promjene utječu na kulturnu baštinu. Dali smo inicijativu na tu temu. Imali smo nedavno poplave u Veneciji, požar u katedrali Norte Dame. Imamo problem masovnog turizma. Dala sam inicijativu kolegama iz drugih odbora i drugih zemalja, da napravimo jedan dan kada će se obilježavati dan zaštite od požara i poplava koje utječu na urbana središta. To je itekako bitno i važno u Splitu, u kojem je prije nekoliko godina izbjegnuta prava katastrofe uslijed golemog požara. Treba osvijestiti odgovorne ali i javnost kako ta kulturan baština i njezina prezentaciju nisu sami sebi svrha. Svrha je to sačuvati, odnosno iznaći pravi način kako se brinuti o tome. Treba istaknuti i kako masovni turizam donosi problematiku sigurnosti. Sve je veći pritisak izbjeglica. Sve to narušava zaštitu središta upisanih na UNESCO-vu listu kulturne baštine. Potrebno je turizam učiniti održivim te ljudima koji stanuju u zaštićenim povijesnim jezgrama omogućiti nesmetani život, pored rastućeg turizma. Split se, na svu sreću, tek prije nekoliko godina suočio s masovnim turizmom pa još ima vremena da se uspostave mjere za zaštitu.

Antonio Plazonja

Doktore, hitno!