//Portal Doktore, hitno! donosi izvješće sa 1. Hrvatskog ronilačkog kongresa

Portal Doktore, hitno! donosi izvješće sa 1. Hrvatskog ronilačkog kongresa

Više od petnaest godina čekao se trenutak okupljanja ronilačke struke na jednom mjestu, što se napokon dogodilo na 1. Hrvatskom ronilačkom kongresu koji se održao 21. i 22. veljače u Zagrebu, na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Agencije Promocija ronjenja i u suradnji sa Zavodom za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, KBC Rijeka, SCUBAifeom te RK HRVI Nemo-Adriatic.

Svatko iz svog područja govorio je o prednostima ronjenja u Hrvatskoj, koje još uvijek, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Dotaknula se struka turizma, promocije na svim razinama, ekologije, zdravstvenog aspekta ronjenja te sigurnosti ronjenja.

Što bi nam ronjenje donijelo u turizmu?

Ronioci ne dolaze isključivo u srcu sezone, već su česti posjetitelji i u pred i post sezoni te su s financijskog aspekta prilično dobri potrošači. Samim time možemo reći da je  ronjenje cjelogodišnji turistički proizvod. Kao zemlja članica Europske unije koja nije opterećena terorizmom i unutarnjim sukobima, zbog prirodnog bogatstva, čistoće mora i arheoloških nalazišta, možemo i moramo biti konkurencija Malti, Cipru, Egiptu i drugima. Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj ove vrste turizma, ali je taj potencijal nedovoljno iskorišten osobito zbog loše organizacije na najvišim razinama, neusklađenosti zakona i prakse, ali i loše kontrole na moru i područjima na kojima se roni.

Zašto ekologija?

Najistaknutija u tom polju je splitska udruga UPA Rostrum Split koja planira organizaciju i provedbu aktivnosti vezanih za očuvanje mora, kulturne baštine, ali i za približavanje ljepota koje naše more pruža svim građanima. Udruga UPA Rostrum posebno je poznata, sada već po brendu „Čist Božić i bistra Nova godina“, organizirajući tradicionalnu akciju uklanjanja otpada podmorja koja se održava svake godine u prosincu i koja okupi veliki broj volontera ronilaca kako iz Hrvatske, Splita tako i iz BiH.

Rezultat tih akcija je karta podmorja Splita s dokumentiranim zonama povećane količine otpada prema kojoj planira i provodi akcije. Iz svake akcije uče kako ne postoje dva identična zarona.

Zašto zdravlje?

Neupućenima je to još uvijek „opasan sport“, a čak ni mnogi ronioci ne znaju da ronjenje ima brojne pozitivne učinke na zdravlje.

Disanje je tijekom ronjenja sporo i duboko, takav način disanja blagotvorno djeluje na pluća i omogućuje bolju cirkulaciju zraka kroz plućne alveole. Tako se smanjuje i produkcija sluzi, a ravnomjerno disanje ima pozitivan učinak i na dušnik i dušnice.

Prilikom ulaska u vodu naše srce počinje ubrzano pumpati krv, budući da se roni najčešće u vodama koje su hladnije od temperature tijela, periferne krvne žile se stisnu kako bi se očuvala temperatura vitalnih organa. Nakon izrona šire se periferne krvne žile te time usporavaju rad srca. Takva promjena pozitivno utječe na uravnotežen rad srca i krvnih žila.

Također blagonaklono djeluju na mišiće, kosti i zglobove, sustav organa za reprodukciju (plodnost), kondiciju i psihičko zdravlje. 

Više od četiri stotine sudionika iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja, sudjelovalo je na brojnim, edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima kroz dva dana kongresa. 

O ekologiji su progovorili Đenino Zatković, gradonačelnik grada Pirana i Vili Bassanese, gradonačelnik grada Umaga.

O sportskom ronjenju govorili su rekorderi u ronjenju na dah – Jure Daić, bivši slovenski reprezentativac, Budimir Šobat Buda, hrvatski reprezentativac i Guinnessov rekorder u static i Goran Čolak, višestruki svjetski prvak i svjetski rekorder u ronjenju na dah, te najtrofejniji sportaš svjetskog prvenstva.

O zdravlju i ronjenju slušali smo Zvonimira Šostara, dr. med., Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Darka Kovačevića, dr. med. DAN Europe, Maria Franolića, dr. med., Zavod za podvodnu i hipebaričnu medicinu, KBC Rijeka, Hrvoja Stipaničevića, dr. med, Zavod za pomorsku medicinu Split i mnogi drugi.

O promociji ronjenja u turizmu progovorili su Jure Galić, voditelj Odjela za koordinaciju sustava i nadzora sustava turističkih zajednica, Hrvatska turistička zajednica. O primjeru dobre prakse ronjenja u turizmu, Nikola Grgurić, dipl. oec., gradonačelnik Grada Raba.

Bilo mi je zadovoljstvo i čast biti dio ovog povijesnog dana za hrvatsko ronjenje.

Eleonora Mandić

Doktore, hitno!