Sanja Sarnavka, aktivistica za ljudska prava

Sanja Sarnavka, aktivistica za ljudska prava
D.H.

D.H.

„Mlade žene su još uvijek više tijela koja se procjenjuje nego jednako kompetentne i kreativne osobe“

 

-Svima je jasno kako žene na ovim prostorima nikada nisu bile ravnopravne s muškarcima. Nažalost nisu ni u Europi. Poznato je da u prosjeku primaju 16 posto manje plaće i onda 30-tak posto manje mirovine od svojih muških kolega za jednake poslove, da ne pate od tzv. staklenog stropa… Kako biste Vi opisali status žene u hrvatskom društvu?

*Općenito govoreći o rodnoj ravnopravnosti može se zaključiti kako idemo unatrag u usporedbi s razvijenim demokracijama. Već je sam pojam rod proskribiran pa mi je gotovo tragično kad komuniciram sa srodnim organizacijama u Europskoj uniji da to moram naglasiti. Od 2015. vlade nisu donijele strategiju pa ne znamo ni koji su ciljevi u postizanju višeg stupnja ravnopravnosti a kamoli kako ćemo ih postići. Posebno zabrinjava što je već u Nacionalnoj politici za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. izostavljena tema Žene i zdravlje jer u tom području, uz općenito lošu situaciju u zdravstvu, treba jako puno toga promijeniti. Europarlamentarac Fred Matić, nasuprot tome, upravo je izradio izvještaj o stanju seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u Europskoj uniji. Sad ćemo dobiti strategiju o prevenciji i liječenju karcinoma (ne znam kako će se točno zvati) pa ćemo vidjeti  koje mjere će povećati učinkovitost u liječenju ove bolesti u žena.

S druge strane, žene su vrlo uspješne u obrazovanju pa su pretekle muškarce u stjecanju visoke stručne spreme, magisterija i doktorata. U urbanim sredinama dolazi  do pravednije raspodjele poslova u kući i skrbi za djecu, ali smo još daleko od trenutka u kojem će se postići puna ravnopravnost. Danas sve više žena i muškaraca reagira na seksizme i diskriminaciju, ali istovremeno svjedočimo snažnom pokretu kojim se pokušava društvo vratiti unatrag, do takozvanih tradicionalnih vrijednosti koje podrazumijevaju povratak žena u sferu doma a izvan mjesta odlučivanja Nadam se da će većina shvatiti kako to nije dobro jer sva istraživanja pokazuju da su ekonomski uspješnije i stabilnije države u kojima je postignuta visoka razina ravnopravnosti. Sve više žena odlučuje se za poduzetništvo, razumije da je ekonomska neovisnost važan preduvjet za samoostvarenje i dostojanstven život. Samo ekonomski neovisna žena, recimo, može izaći, kad odluči, iz kruga nasilja.       

-Žene su žrtvama svih oblika nasilja. U 2019. ubijeno je 13 žena,  a u sigurnim kućama nema mjesta. Kako se boriti s tim problemom?

*Nužno je da država ozbiljno prione poslu i izdvoji značajna sredstva kako bi uistinu institucije i organizacije civilnog društva mogle pružiti punu podršku žrtvama. Ne mogu centri s nedovoljno kadra posvetiti punu pažnju pojedinačnom slučaju. Do konačnog izlaska iz nasilja treba žrtvi osigurati ekonomsku neovisnost, stanovanje, psihološku podršku. Tisuću stvari. U Hrvatskoj imamo samo jednu organizaciju koja se bavi seksualnim nasiljem, koje je najraširenije, pa je jasno da najveći broj žrtava ne dobiva nikakvu podršku. Nemamo ni dovoljno sigurnih kuća. Pravosuđe se neozbiljno odnosi prema ovom problemu. No najmanje se pažnje posvećuje najvažnijem – prevenciji. Sada se događa reforma obrazovanja, ali ja ne vidim da je ovakvim životnim sadržajima posvećena ikakva pažnja. Previše žena i djevojaka i nadalje predugo ostaje u nasilnim vezama a nasilnici se ne boje sankcija jer vide da ozbiljnih ni nema. Nasilnici ostaju župani, super popularni pjevači, ugledni građani koje ni država niti društvo ne kažnjavaju adekvatno.  

-Državi su ‘puna usta’ demografije, no veliki broj žena, zbog straha za golu egzistenciju, ne upušta se u ‘avanturu’ roditeljstva. Tu je i poseban problem odnosa prema ženama u medicinskim ustanovama, osobito kod poroda. Diskriminiraju se i u slučaju da odluče pobaciti. Problem je i povratak u radnu sredinu nakon što postanu majkama. Može li se tu što promijeniti?

*Naravno da može, ali se ništa ne čini. Saborsku zastupnicu koja je odlučno istupila u Hrvatskom saboru predsjednik Sabora opominje jer misli da ne bi javno trebala govoriti o intimnim problemima?! Vlada se oglušuje na odluku Ustavnog suda. I tako redom. A svi očekuju da žene uredno popravljaju demografsku sliku Hrvatske. Dok se ne počne ozbiljno baviti ovim problemom, i dalje će daleko više ljudi umirati no što će se djece rađati. Usto, zbog opće atmosfere u državi, sve više mladih obitelji odlazi u inozemstvo bez namjere da se ikad vrate. 

-Svjedočimo kako u Hrvatskoj nisu ugrožene samo odrasle žene. Žrtvama nasilja, koje je gotovo pa prihvatljivo u društvu, često su i djevojčice. Dugo je postojala facebook stranica u kojoj su srednjoškolke nazivali droljama, a koja je imala čak 200 tisuća korisnika.

*Diskriminacija počinje od vrtića, a vrlo ozbiljna postaje već u mladosti. Obrazovanje, opet moram naglasiti ne čini ništa da situaciju promijeni. Udžbenici su puni stereotipa, ne postoje građanski i zdravstveni odgoj kao zasebni predmeti u kojima bi se trebalo govoriti o tim pitanjima. Mlade žene su još uvijek više tijela koja se procjenjuje nego jednako kompetentne i kreativne osobe.

-Što biste Vi poručili mladim ženama u Hrvatskoj? Možete li im nešto savjetovati?

*Kao prvo, da budu svjesne kako su hrabre žene u prošlosti izborile mnoga prava za koje one danas misle da su samorazumljiva – od obrazovanja, vožnje auta, izlaska na birališta i mogućnosti da budu birane – da ne nabrajam sva postignuća. A kao najvažnije, da sebe poštuju i poštovanje zahtijevaju od drugih, da ne budu poslušne ako se od njih traži da budu ono što ne žele biti zato što je „prirodno“ da se ponašaju na određeni način. Da budu tjelesno i psihički zdrave i stabilne. Da ne odustaju od svojih snova.  

Foto: Facebook

Irena Dragičević

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.