//Okrugli stol: Položaj žena nekada i danas

Okrugli stol: Položaj žena nekada i danas

 

Žene marširaju ulicama već više od jednog stoljeća diljem svijeta zahtijevajući svoja prava, marširaju protiv ratova, siromaštva i svih oblika društvenih nepravdi, solidarno i borbeno. Krenule su od borbe za pravo glasa, kraće radno vrijeme i bolje plaće do borbe za reproduktivna prava i ravnopravnost roditeljstva, reprezentacije žena u politici i borbe za prava LGBTIQ osoba. Dan žena je dan kad se slave ekonomska, društvena, kulturna i politička postignuća žena ali je to i dan prisjećanja, zagovaranja i akcije na lokalnoj i globalnoj razini, poručuje dr. sc. Maja Krčum, predsjednica SD Foruma žena SDP-a Splitsko-dalmatinske županije.

Prvi Međunarodni dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Danas, 2020. marširat će se u Zagrebu, Puli, Rijeci, Zadru i Splitu „jednaka prava i mogućnosti za sve“.

“Položaj žena, primjerice u sustavu obrazovanja ukazuje da je broj zaposlenih žena u osnovnom školama u odnosu na ukupan broj zaposlenika 86,1,%, u srednjim škola 67,1% a u visokom obrazovanju 49.7% ipak su rukovodeća radna mjesta većinom zauzeli muškarci”, rekla nam je Dolores Jaman, članica solinskog Gradskog vijeća grada Solina.

“Žene su imale i različita učešća kroz povijest ratova i svi bi pomislili da su se kroz ratovanje popularizirala ženska prava i slobode ali nažalost ratovi nisu imali pozitivan utjecaj na političku i ekonomsku emancipaciju žena. U Domovinskom ratu u borbenom sektoru sudjelovalo je 14 443 žene i da su sve žene za razliku od svojih muških kolega bile dragovoljke, naime ne postoji zakonska osnova za mobiliziranje žena”, istaknula je Eleonora Mandić, predsjednica Savjeta za ratne veterane SDP SDŽ i dragovoljka domovinskog rata.

Nataša Delonga Poparić, predsjednica Savjeta za mirovinski sustav se osvrnula na mirovinski sustav kao jedan od glavnih temelja na kojima počiva socijalna sigurnost svake države. On mora voditi računa o položaju žena koje češće rade u prekarnim oblicima rada.

 

Maja Krčum je skrenula pozornost na položaj žena u IT sektoru i znanosti. Sa jakim razvojem digitalizacije, u svim područjima rada, istraživanja su pokazala da su žene bolji programeri i pri tome se ističe niz prednosti (bolje komuniciraju, empatične su, nalaze ravnotežu između privatnog i poslovnog svijeta, fokusirane su na timski rad, dobro reagiraju u kriznim situacijama …) ali opet s druge srane potplaćene su za svoj rad u odnosu na svoje kolege. U rezoluciji usvojenoj u 2018. godini Parlament traži da zemlje članice EU-a uvedu mjere za bolju integraciju žena u sektor informatičkih i komunikacijskih djelatnosti, potiču obrazovanja i osposobljavanja u području informatičkih i komunikacijskih djelatnosti, kao i znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM).

Mirjana Kučar (Domine) skrenula je pozornost da je Europska komisija objavila nacrt nove Strategije rodne ravnopravnosti 2020-2025, koja bi trebala nakon javne rasprave biti usvojena u lipnju. Hrvatska koja predsjedava EU nema Nacionalnu politiku ravnopravnosti od 2015. i u godini u kojoj se obilježava 25 godina donošenja Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje treba glasno tražiti i zahtijevati.

Zaključno, sudionice okruglog stola su istaknule da se treba zalagati za smjernice koje je usvojio Forum žena SDP-a Hrvatske ali i inzistirati na razvoju politika koje uključuju i okupljaju u prvom redu mlade i žene kroz politike održivog razvoja, uključenje u politike koje se bave klimatskim promjenama te uvođenjem građanskog odgoja u obrazovni sustav.

Doktore, hitno!