Joško Klisović, saborski zastupnik

D.H.

D.H.

“Drago mi je bilo što sam vidio da sustav funkcionira”

 

-Vi ste vjerojatno prva osoba u Hrvatskoj koja se odlučila na samoizolaciju zbog sumnje da ste bili u kontaktu s koronavirusom. Kako ste se odlučili na taj potez i zašto? Što Vam je bilo sumnjivo?

*Dobio sam pisanu obavijest Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Službe za epidemiologiju, kojom su me informirali da sam bio u dodiru s osobom kojoj je kasnije dijagnosticiran koronavirus te uputu da se javim dežurnom epidemiologu na broj koji su mi naveli. Tako sam učinio I u dogovoru s epidemiologom otišao u dobrovoljnu izolaciju. Dakle, sve se odigralo na poticaj Službe za epidemiologiju jer ja sam nisam niti znao da sam bio u kontaktu sa osobom kojoj je kasnije utvrđen virus. Drago mi je bilo što sam vidio da sustav funkcionira.

 

-Dok epidemiolozi hvale Vaš potez, neki misle da je ‘pretjeran’. Kako ste se Vi osjećali, odnosno kako se okolina odnosila prema Vama?

*Mislim da je odgovorno otići u samoizolaciju ako predstavljaš rizik za druge u svojoj okolini, a I sam možeš biti imuno kompromitiran. Ja sam razgovor s epidemiologom prihvatio sasvim mirno. Prvotno sam se osjećao malo zbunjeno, ali ne i prestrašeno. Adrenalin vam valjda počne raditi I brzo razmišljate što je najbolje u trenutnoj situaciji. Brzo sam shvatio da moram pratiti emidemiološki protokol I da tu nema puno filozofiranja. Javio sam predsjedniku i tajniku Sabora i izvijestio ih da sam dobio obavijest HZJZ, razgovarao s epidemiologom I da idem u samoizolaciju. Oni su bili izuzetno korektni I profesionalni, mogu reći I empatični prema meni. Nažalost, iskustva drugih ljudi u samoizolaciju nisu bila tako dobra. Javljali su mi da ih kolege šikaniraju, viču na njih, da su neugodni i da ih tjeraju na bolovanje, usprkos odobrenju epidemiologa da mogu raditi.

 

-Ministar zdravstva je proglasio  opasnost od epidemije. Mislite li da je Hrvatska spremna za slučaj veće epidemije, ne samo ove, nego bilo koje druge zarazne bolesti?

*Mislim da smo spremni za  bilo koji oblik izvanredne situacije, uključujući epidemije. Određena šteta će uvijek nastupiti, samo je pitanje kako upravljate krizom i koliko dugo možete izdržati u izvanrednom stanju. I sam sam se upoznao sa sustavom upravljanja izvanrednim situacijama kada sam pisao Strategiju nacionalne sigurnosti. Uočili smo neke slabosti koje se polako ispravljaju. Sustav treba stalno nadograđivati i modernizirati. Povoljna okolnost je što smo članica EU i NATO pa možemo uvijek računati na pomoć ovih najučinkovitijih međunarodnih organizacija i njihovih članica. Mi smo se uvijek pokazivali dobri u upravljanju ad hoc, kratkotrajnim situacijama.  Sada se konačno trebamo dokazati i na izgradnji sustava kojeg mora pratiti i kvalitetno dugoročno upravljanje.

 

-Što su prema, Vašem mišljenju, najveće mane hrvatskog zdravstvenog sustava?

*Ovaj sustav poznajem prvenstveno iz perspektive pacijenta i ocjenjujem ga prema tome koliko brzo i kvalitetno može odgovoriti na zahtjeve pacijenata. To je još daleko od poželjnog, usprkos vrlo kvalitetnim doktorima i ostalim zdravstvenim radnicima koje imamo. Problem je upravljanje sustavom. Ja inače mislim da je Hrvatska u dubokoj krizi upravljanja i to kako u javnom sektoru, tako i u privatnom. To je glavni razlog našeg zaostajanja za razvijenim zemljama Europe.  

 

-Mislite li da novi ministar zdravstva može nešto promijeniti?

*To je odgovornost svakog ministra zdravstva, ne samo ovoga. No, ovaj može iskoristiti javnu podršku i povjerenje koje je zadobio u krizi sa koronavirusom za reformu zdravstvenog sustava i uvođenje dobrog upravljanja. Za početak, možda kao u Švedskoj, da nam ravnatelji bolnica budu menadžeri, a ne liječnici. Liječnik je glavni savjetnik ravnatelja za zdravstvena pitanja, no on nije osposobljen za upravljanje sustavom i donošenje poslovnih odluka. Švedsko javno zdravstvo je u plusu, a financira se na isti način kao i naše. Možda je tajna u boljem upravljanju. Dobro, Švedska je bogatija zemlja od Hrvatske, ima više novaca i za zdravstveni sustav. Ali nema tih novaca koje ne možete upropastiti lošim upravljanjem ili, još bolje, preliti u privatne džepove.

Jednako tako treba razmisliti i da ministar zdravstva dođe iz redova pacijenata koji malo bolje poznaju zdravstveni sustav, a ne iz redova liječnika. Slično kao i što generali više nisu ministri obrane, ali su savjetnici svakom ministru obrane. Time bismo dobili jači fokus na korisnika zdravstvene usluge zbog kojeg zdravstveni sustav i postoji, a manji na zaštitu cehovskih interesa. No, to je već pitanja dobrog upravljanja neke nove moderne Vlade.

Irena Dragičević

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.