mr.sc. Marinela Bakotin Jakovac dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije

“Trudnice mogu biti izložene većem riziku od teških bolesti, morbiditeta ili smrtnosti u usporedbi s općom populacijom”

 

Infekcija koronavirusom u trudnoći

 

Infekcija korona virusom, Covid 19 ili SARS-CoV-2 virusom je novootkrivena infekcija o kojoj se ne zna mnogo. Naše znanje je satkano od informacija koje smo prikupili u zadnjih nekoliko mjeseci od kad se virus pojavio u Kini, a tih je informacija malo. Nema dovoljno istraživanja jer nije bilo dovoljno vremena da se dođe do nekakvih rezultata. Isto tako nemamo ni jednu trudnicu  koja je bolovala od ove infekcije u prvom tromjesečju i na svijet donijela zdravo dijete bez posljedica. Ova pandemija traje prekratko da bi imali sve informacije vezane za trudnoću i porod. Svi naši zaključci i savjeti  proizlaze iz istraživanja s malim uzorkom i kratkim vremenskim periodom istraživanja.

                Koronavirusi su jednolančani RNA, ne-segmentirani, omotani virusi, koji uzrokuju bolest koja može biti bez simptoma, bolest tipa prehlade do teške i kobne bolesti. 

Ono što sigurno znamo da je trudnoća jedinstveno imunološko stanje. Majčin imunološki sustav suočen je s velikim izazovima tipa uspostavljanja i održavanja tolerancije na alogenski fetus uz očuvanje sposobnosti zaštite od izazova mikroorganizama. Uspješna trudnoća ovisi o fino podešenim imunološkim prilagodbama sistemski i lokalno. Majčina imunološka stanja aktivno se prilagođavaju i mijenjaju s rastom i razvojem fetusa u različitim gestacijskim stadijima. Od protuupalnog stanja (korisnog za implantaciju i placentaciju embrija) u prvom tromjesečju do protuupalnog stanja (korisno za rast fetusa) u drugom tromjesečju i konačno dostizanje drugog proupalnog stanja (priprema za početak porođaja) u trećem tromjesečju. 

Trudnice su osjetljivije na respiratorne patogene, stoga mogu biti osjetljivije na infekciju COVID-19 u odnosu na opću populaciju. Podaci iz prijašnjih infekcija koronavirusima (SARS-CoV i MERS-CoV) upućuju na to da trudnice mogu biti izložene većem riziku od teških bolesti, morbiditeta ili smrtnosti u usporedbi s općom populacijom. Trenutno se vrlo malo zna o COVIDU-19, posebno vezano za njegov utjecaj na trudnice i novorođenčad, a trenutačno ne postoje preporuke specifične za trudnice. Primijećeno je da trudnice koje su oboljele od COVID 19 infekcije u zadnjem tromjesečju imaju nešto veći broj prijevremenih poroda kao i poroda djece s manjom tjelesnom težinom.  Trudnice oboljele od COVID 19 infekcije u prvom i početku drugog tromjesečja još uvijek nisu rodile pa se konkretan utjecaj virusa na rast i razvoj ploda još uvijek ne zna. Međutim, ono što je vidljivo iz dosadašnjih slučajeva oboljelih trudnica u populaciji je da one nisu osjetljivije na infekciju ovim virusom od ostale populacije, ali nisu ni otpornije kao što je svojevremeno bilo nekakvih saznanja.

 Što se tiče neonatalnih ishoda, nisu dostupne informacije o teratogenosti i prenošenju infekcije putem posteljice u prvom, drugom i trećem tromjesečju trudnoće, tijekom normalnog vaginalnog porođaja i putem majčinog mlijeka. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) razvili su privremene smjernice o dojenju majke koja je potvrđena ili je pod istragom zbog COVID-19 infekcije. Trenutno nije poznato može li se virus COVID-19 prenijeti majčinim mlijekom, ali dobro je poznato da zaražena majka može prenijeti virus respiratornim kapljicama tijekom dojenja.

Na temelju prijavljenih slučajeva, sva novorođenčad s potvrđenim COVID-19 virusom su zaražena nakon rođenja, kapljičnim putem, od majke ili članova obitelji  i imali su prosječno vrijeme očitovanja simptoma između 5. do 17. dana nakon rođenja.

Najčešći simptomi COVID-19 infekcije kod ispitivane dojenčadi bili su ubrzano disanje, regurgitacija mlijeka, povraćanje, kašalj, groznica, a oni ozbiljniji i na sreću rijetki su poremećaji jetre, trombocitopenija i plućne promjene u CT skeniranju prsnog koša.

Uz kontinuiranu pandemiju COVID-19, trebalo bi uložiti više napora kako bi se zaštitile trudnice, majke i njihova novorođenčad. Prema rezultatima studija, zaražene ili sumnjive majke trebaju se pažljivo nadzirati prije i nakon poroda. Trebalo bi izbjegavati dojenje  dok se ne potvrdi da nisu zaražene COVID om -19. Ako se COVID 19 pozitivnoj majci ipak dozvoli dojenje treba ga provoditi s troslojnom maskom, dezinficiranih ruku, bradavica i ostalih dijelova tijela s kojim dijete dolazi u kontakt. Također, nakon poroda, ako je majka pozitivna, a novorođenče negativno, trebaju se nalaziti odvojeni, u izoliranim prostorijama kako bi se spriječio prijenos virusa. Ako su smješteni u istoj prostoriji, majka i dijete moraju biti na udaljenosti od 2 metra ili odvojeni pregradom.

Uvidom u brojna izvješća vidljivo je da je veliki broj trudnica koje su COVID 19 pozitivne rađalo carskim rezom – 90% zbog straha od prijenosa bolesti prilikom vaginalnog poroda. Međutim, nije striktno određeno da trudnica koja je COVID 19 pozitivna mora rađati carskim rezom jer su sva dosadašnja istraživanja pokazala da je mogućnost prijenosa virusa s majke na dijete jednaka bez obzira na način poroda.

Sama infekcija COVID-19 nije indikacija za indukciju poroda, osim ako nema potrebe za poboljšanjem oksigenacije majke. Kod sumnje ili potvrđene infekcije COVID-19 virusom, porod je potrebno provesti u sobi za izolaciju s negativnim tlakom. Vrijeme i način porođaja trebaju biti individualizirani, uglavnom ovise o kliničkom stanju majke, gestacijskoj dobi i stanju fetusa.  Ako je inficirana žena spontano započela porođaj s optimalnim napretkom, može joj se dozvoliti vaginalni porođaj. Skraćivanje druge faze poroda operativnim vaginalnim porođajem može se razmotriti, jer aktivno tiskanje tijekom nošenja kirurške maske može biti teško za trudnicu. Isto tako nastajanje aerosola tijekom tiskanja zaražene žene, dovodi u veću opasnost medicinski tim koji sudjeluje u porodu. Radi zaštite medicinskog tima potrebno je i izbjegavati porođaj u vodi.

Sve napisano u ovom članku opisuje trenutno stanje koje se mijenja iz dana u dan pa se tako mijenjaju i saznanja koja su proizašla iz tog stanja. Moguće da će neke od navedenih činjenica u trenutku objavljivanja ovog članka već biti zastarjele i izmijenjene pa se ja kao autor unaprijed ograđujem i napominjem da će nam trebati još puno vremena i istraživanja da bi dobili relevantne podatke i pouzdane informacije o utjecaju COVID 19 infekcije na trudnoću.

Doktore, hitno!