” Ne mogu dočekati povratak u fakultetsku dvoranu i „normalna“ predavanja sa studentima budući da tehnologija može biti supstitut ali predavanje u kojem sudjeluju aktivno studenti i profesor ništa ne može zamijeniti”
-Izvanredna ste profesorica na splitskom Pravnom fakultetu. Diplomirali ste na splitskom Ekonomskom fakultetu, obranili ste doktorsku disertaciju na temu „Pravni i kulturološki aspekt sigurnosti i zaštite osobnih podataka“, stručnjakinjom ste za pitanje GDPR-a , autoricom ste brojnih knjiga, znanstvenih radova… Kako ste odlučili biti znanstvenicom?
*Oduvijek sam voljela izazove ali ni sama karijera ni odabir područja nisu se od samog početka slagali s planiranim. Na kraju mog studija dobila sam ponudu da predajem na Ekonomskom fakultetu u Splitu ali u tom trenutku koeficijenti za mjesta znanstvenih novaka nisu bila odobrena od strane Ministarstva. U međuvremenu otvorilo se mjesto znanstvenog novaka na Pravnom fakultetu u Splitu i tako počinje moja karijera. Umjesto planiranog područja i zaposlenja u polju ekonomije otvara se nova perspektiva koja me odvela, preko znanstvenog magisterija Informatičkog menadžmenta prema doktoratu u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti. Prije dvadeset godina bilo bi teško i zamisliti kako ću se baviti područjem informacijske sigurnosti i zaštite osobnih podataka koje je danas tema svih stručnih i znanstvenih rasprava, pa i u trenutku pandemije. Gledajući unatrag, vjerujem da sam gradila svoju karijeru postepeno, iz rada u rad, ali doktorska disertacija me usmjerila u područje kojim se i danas bavim. A s ubrzanim razvojem tehnologija u današnjem informacijskom društvu vjerujem da će pitanje zaštite privatnosti i osobnosti sve više dobiti na značaju.
-Koliko je teško ženama, u Hrvatskoj, u Dalmaciji, odabrati karijeru znanstvenice? Osjećate li i Vi efekt ‘staklenog stropa’? Mislite li da muški kolege ‘bolje prolaze’?
*Sveučilišna karijera i napredovanje u Hrvatskoj zahtijeva aktivni rad i dnevno odricanje ali često volim isticati, znanost ne poznaje spolnu diskriminaciju. Upravo suprotno! Iako je efekt „staklenog stropa“ jako prisutan u nizu drugih profesija- u znanosti – u pravilu uspjeh ovisi o Vama samima. Napredujete u skladu sa svojim ambicijama, objavljenim radovima i uloženom trudu. Postotak žena na Sveučilištu u Splitu gotovo je izjednačen s brojem muškaraca i u tendenciji je rasta. Podršku možete naći u svojim mentorima, kojima sam izrazito zahvalna za svu pomoć i savjete koji su mi uvelike pomogli. Kao i u svakoj profesiji – trud, rad i cjeloživotno učenje su temelji uspjeha što je osobito naglašeno u mom polju novih tehnologija, informacijske sigurnosti i nacionalne sigurnosti u kojem su donedavno prevladavali muškarci a sada se i područje ICT-a u potpunosti mijenja. Kriterij je znanje a ne spol! I iako se morate uvijek iznova dokazivati otvaranjem novih tema i pratiti svoje područje – rad i učenje u dugom roku uvijek se isplati! Vjerujem da se niz žena još uvijek bori s predrasudama i spolnom diskriminacijom u nizu profesija. Oduvijek javnog potičem, osobito mlade žene, da se educiraju, napreduju i osnažuju te svojim primjerom pružaju podršku drugim ženama kako bismo izgradili bolji svijet koji i ja želim za moju kćer i sve ostale žene.
-Znamo da ste i majka. Vlasnica ste i privatne tvrtke. Koliko je bilo teško uskladiti karijeru s obiteljskim životom? Što biste savjetovali mladim ženama željnim karijere ali i djece i obitelji?
*Koliko god sam prepoznatljiva po svojoj sveučilišnoj karijeri i kao javna osoba ipak najznačajniji dio mog života je moja obitelj koja je uvijek bila moja podrška i moje uporište u kojem crpim snagu za sve ostvarene ciljeve. I sve odluke koje sam donijela uvijek sam donosila u dogovoru s obitelji jer bez njih svi ostvareni uspjesi ne bi bili potpuni. Moj savjet mladim ženama bi bio da ne uvjetuju obitelj karijerom i obrnuto budući da uz dobru organizaciju, ali i uz mukotrpan rad, svi ciljevi su ostvarivi ukoliko to žele.
-Moramo primijetiti da njegujete i poseban modni izričaj. To je za svaku ženu dodatni izazov. Tko su Vam modni uzori?
*Osobno smatram kako stil izgrađujemo kroz vrijeme. Ne mogu reći da imam modne uzore ali oduvijek cijenim kvalitetu i unikatnost. Kod kupovine uvijek odabirem modne kombinacije u kojima se dobro osjećam uz uvjet da moraju biti i primjerene poslu koji obavljam. U posljednjih nekoliko godina nastojim podržavati hrvatsku modu i hrvatske dizajnere pogotovo mlade dizajnere kojih u Splitu ali i cijeloj Hrvatskoj imamo uistinu mnogo. Mogu reći kako kod mene „deviza“ #kupujmohrvatsko“ i potičimo hrvatske dizajnere uvelike prevladava u ovom trenutku u mojoj garderobi. Kvaliteta materijala, originalnost i činjenica kako kupovinom potičem hrvatsko gospodarstvo presudni su bili za takvu odluku.
-S obzirom da ste izrazito društvena osoba, naviknula na putovanja i kontakte s drugim ljudima, kako ste ‘pregrmili’ izolaciju zbog koronavirusa?
*Vjerujem da karantena i fizičko distanciranje nikome nije bila jednostavna, pa tako ni meni. Tzv „nova normalnost“ donijela je novosti u visokom obrazovanju stoga sam Katedru Pravnog fakulteta u Splitu, nakon 20 godina staža, zamijenila s online predavanjima koja su održana putem aplikacije Microsoft Teams gdje sam direktno komunicirala sa studentima. Kako sam vanjska suradnica na nekoliko visokih učilišta velik dio vremena ispunila sam radnim obvezama a drugi dio vremena provodila sam s obitelji. Pročitala sam gotovo sve knjige koje sam kupila za slobodno vrijeme i pogledala listu željenih filmova i serija na Netflixu. S prijateljicama i dragim ljudima sam održavala kontakte putem WhatsApp-a i društvenih mreža a snimila sam i predavanje o Sigurnosti djece na internetu koje je dostupno na mom Facebook i Instagram profilu i bilo je jako dobro prihvaćeno. U međuvremenu nastao je i niz novih recepata za kolače i nova omiljena jela. A putovanja? Trenutno su na čekanju ali stvorila sam si listu željenih destinacija koje želim posjetiti i vjerujem da će se ostvariti ako „ostanemo odgovorni“ dok ne proglasimo kraj pandemije. Ipak, ne mogu dočekati povratak u fakultetsku dvoranu i „normalna“ predavanja sa studentima budući da tehnologija može biti supstitut ali predavanje u kojem sudjeluju aktivno studenti i profesor ništa ne može zamijeniti.
Irena Dragičević
Doktore, hitno!
