//Priča o čokoladi – Koristila se umjesto novca?

Priča o čokoladi – Koristila se umjesto novca?

“Legenda kaže da je Montezuma, astečki vladar iz 16. stoljeća, navodno pio 50 šalica čokolade prije posjeta svojemu haremu, budući da se čokolada smatrala afrodizijakom.”

 

Uz nju se od davnina pričaju slatke priče o moći i ljubavi. U doba starih civilizacija imala je čak vrijednost suhog zlata. Ona je posebna, mirisna, slasna i jedinstvena – pogađate, to je čokolada. Od dolaska u Europu prije pola tisućljeća pa do danas, čokolada je tražena, posebna – vječna.  Znate li da devet od deset osoba voli čokoladu, a deseta laže.

Kome dugujemo pronalazak ovog čudnog zadovoljstva?

Priča o čokoladi seže u drevnu prošlost, a prvi put se spominje u civilizacijama indijanaca, Maja, Asteka i Olmeka koje su obitavale na području centralne Amerike, današnjeg Meksika i na okolnim prostorima. Riječ čokolada potječe od astečke riječi xocolatl, što znači «gorka voda», a prvi pisani trag o čokoladi ostavile su Maje.

Stare civilizacije Asteka smatrale su čokoladu «hranom bogova», ili možda bolje, «pićem bogova», budući da se čokolada stoljećima konzumirala u obliku napitka. Čokolada se posebno cijeni već tisućljećima te joj se pripisuju ljekovita i afrodizijska svojstva. Legenda kaže da je Montezuma, astečki vladar iz 16. stoljeća, navodno pio 50 šalica čokolade prije posjeta svojemu haremu, budući da se čokolada smatrala afrodizijakom.

Kakao i čokolada bili su piće za sve klase i sastavni dio javnih ceremonija i rituala. Legenda kaže da su u Nikaragvi, uoči dolaska Europljana, zrna kakaoa korištena umjesto novca, poput kovanica. Tamo je dakle, novac doslovno «rastao na drveću».

Europljane je s čokoladom upoznao Kristofor Kolumbo, koji je na svojem četvrtom putovanju, 1502. u zaljevu Hondurasa naišao na kanu koji je prevozio različite vrste tereta, među kojima su se našla i zrna kakaoa. U početku, Europljani nisu prihvaćali okus čokolade, koji je bio previše gorak za njihova nepca, posebice kada je sadržavala chilli papričice. Stoga su stanovnici staroga kontinenta prekrojili recepturu prema svojem ukusu i dodali med, šećer i cimet.

Krajem 16. stoljeća, čokolada je bila skupocjen napitak koji se povezivao s plemenitaškim obiteljima, a bila je posebno cijenjena na španjolskom dvoru. Čokolada se iz Španjolske proširila na Italiju i posredstvom kraljevskog vjenčanja u Francusku.

Prva kuća čokolade otvorena je u središtu Londona sredinom 17. st. Čokolada je i dalje bila enormno skupa i rezervirana isključivo za povlaštena nepca viših i visokih bogataških slojeva.

Do sredine 17. stoljeća, u Parizu su otvorene brojne «kuće čokolade», iako je ova poslastica još uvijek velikim dijelom bila rezervirana za elitu. Zbog svoje primamljivosti i hranjivosti, čokolada je postupno postala popularna među svim klasama u katoličkoj Europi, posebice u zemljama Mediterana.

Revolucija u proizvodnji čokolade nastaje izumom nizozemskog kemičara Coenraad Van Houten, koji je osmislio hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Daljnji razvoj u tehnološkom procesu otkrio je Joseph Fry koji je otkrio postupak miješanja kakao praha, šećera i rastopljenog maslaca, te je takva nova čokolada ubrzo postala omiljena i ujedno se smatra prvom čokoladom za jelo.

Švicarac Daniel Peter eksperimentirao je s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio proizvesti prvu mliječnu čokoladu još 1875. Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i Rudolf Lindt (po kojem je nazvana i jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) napravio je čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu “chocolat fondant”).

Industrijska revolucija je omogućila masovnu proizvodnju čokolade, a time i pristup širim slojevima.

Čokolada se širila u Austriji, Njemačkoj, Belgiji i konačno stigla u Švicarsku. Švicarci su se svojski posvetili čokoladi. Nakon osam godina eksperimentiranja, Kanijel Piter i Henri Nestle na tržište su plasirali prvu mliječnu čokoladu.

Danas su Švicarci najveći potrošači čokolade na svijetu sa 12.3 kg po glavi stanovnika.

Plod drveta kakaovca (lat. Theobroma cacao ili hrana bogova) daje osnovnu sirovinu u proizvodnji čokolade, to je kakao (u astečkom cacaotl), neugledna je biljka što raste u tropskoj šumi od južnog Meksika do bazena Amazone.

Danas se najviše kakaovca uzgaja u Africi, tek mali dio otpada na Južnu Ameriku.

I za kraj jedna zanimljivost o čokoladi, putovala je i u svemir, kao dio programa prehrane astronauta.

D.H.

Doktore, hitno!