Joško Stella, direktor splitsko-dalmatinske Turističke zajednice

Joško Stella, direktor splitsko-dalmatinske Turističke zajednice
D.H.

D.H.

 

„Želim svima da budu hrabri i da izdržimo, da se maksimalno koncentriramo da prebrodimo ovu tešku turističku sezonu“

 

 

-Znamo da je koronavirus ostavio velike posljednice na turizam. Što od sezone možemo očekivati u Splitsko-dalmatinskoj županiji?

*To je pitanje na koje svi očekuju odgovor ali na njega nema ni jednostavnog, ni  preciznog odgovora. Na to utječu dvije skupine silnica. Jedne su one pozitivne koje guraju turizam na naša vrata, a druge su koje ga guraju od nas. Pozitivne silnice su što smo jedna od rijetkih zemalja u Europi, uz Grčku koja inače živi od turizma, a ima izuzetno pozitivnu i dobru epidemiološku situaciju. Pozitivno je i to što vrste turizma koje imamo u ovoj županiji i po kojima smo poznati, a to su nautički turizam i privatni iznajmljivači, kao vrste smještaja, koji su jako podatni upravo za ovo korona – razdoblje. Ne kažem da se u hotelima ne može dogoditi turizam. Događat će se ali je puno teže osigurati uvjete, dok iznajmljivači apartmana i jahti, lako dezinficiraju svoje prostore i idu dalje. Ništa nije tako jednostavno, ali mala prednost postoji. Negativna stvar je što su sve europske zemlje imale istu takvu korona – situaciju i dosta je ljudi iskoristilo godišnji odmor, neki su ostali bez posla, smanjene su im plaće. Ljudi se boje odlučiti za putovanje, vlada neizvjesnost, psihološki strah. Imao sociološki problem. Teško je procijeniti kako će ljudi reagirati u ovakvoj situaciji, koja se ne može usporediti ni s jednom nepogodom s kojom smo se do sada susretali. Prognozirati koliko će ljudi doći temeljem bookinga je nezahvalno. Ljudi otkazuju pa ponovno prijavljuju. Jednostavno čekamo da se otvore granice da vidimo što će se početi događati. Neke zemlje pozivaju svoje građane da ostanu kod svojih kuća, s jednostavnim rezonom – uložili smo ne znam koliko milijuna u očuvanje vaših radnih mjesta, vrijeme je da nam taj novac vratite, da on ostane u našem gospodarstvu. S druge strane ljudi su zasićeni tom koronom, žele se odmoriti i ići u zemlje gdje je nema.  Mi smo tu opet idealni. Činjenica je da otvaranjem granica već se interes pokazuje mi imamo dosta auto-gostiju, što je prednost.

-Mi smo otvorili granice za u turističkom smislu važne nam zemlje, krenuo je avio prijevoz, nismo mijenjali cijene na autocestama, ni u pomorskom prometu, no mnogi se pribojavaju kako to neće biti dovoljno da nam privuče goste. Planira li se još što poduzimat?

*Sami hotelijeri trebaju sami procijeniti koliko će i hoće li snižavati cijele. Neki su iz već snizili. Imamo i novu aplikaciju eneter croatia. Prvi međuanrodni letovi su krenuli. Od polovine lipnja još četiri do pet aviokompanija će pokrenuti svoje linije. Zbilja se otvaramo najbrže među svim zemljama po pitanju turizma.  Na našim stranicama već su sve informacije o epidemiološkim mjerama koje se u turizmu trebaju primjenjivati.  Slijedeći tjedan smo dogovorili s Turističkom zajednicom Split, Ministarstvom turizma, Kriznim stožerom i policijom da napravimo besplatnu edukaciju za iznajmljivače, koju ćemo snimiti i staviti na našu stranicu sa svim pitanjima i odgovorima. Sve to činimo kako bismo olakšali našim iznajmljivačima.  Sada je naš posao podijeljen u tri dijela, a to su marketing, edukacija ljudi, kako se ponašati u ovoj situaciji, a treće je razvoj proizvoda. Trenutačno radimo na razvoju tematskih staza koje ćemo prezentirati na on-line medijima, upravo stoga što tematske – pješačke staze nešto što ljudi u ‘postcovid’ svijetu itekako mogu istraživati. Dakle sve one aktivnosti koje se događaju na otvorenom bit će jako zanimljive, a mi smo županija koja je jako poznata po aktivnom odmoru, aktivnom turizmu , tako da mislim da je to prednost. Naravno da svima moramo poručiti da se još uvijek čuvamo, držimo socijalnu distancu iako su mjere popustile. Kada stranci vide da smo mi ozbiljno shvatili ugrozu, puno će nas više cijeniti.

-Možda je ova pandemija ljude još jednom podsjetila na važnost zdravlja.

*Sigurnost nam je najvažnija, a zdravlje je dio sigurnosti. Ova situacija je jednostavno nepredvidiva. Bacila je cijeli svijet na koljena. Sada moramo izvući najbolje što možemo.

-Što je s Klasterom zdravstvenog turizma?

*Mi smo već napravili Klasater zdravstvenog turizma ali nismo zadovoljni brojem onih koji su se u njega uključili. Sada ga želimo podginuti na višu razinu. Trenutčano pregovaramo s ljudima iz vrha medicinske struke, s Medicinskim fakultetom. Želimo da dekan bude na čelu tog klastera, pa ga nagovaramo da preuzme tu funkciju. Nositelj projekta je županija, mi kao Turistička zajednica smo podupiratelji. Upravo smo trebali krenuti u ekspanziju tog kalsera i dogodila se koronakriza. Cilj je da imamo sve te ljude koji mogu nositi klaster, da napravimo brošuru medicinskog turizma, da idemo na medicinske sajmove. Ništa od toga ne možemo dok nam se svi ti ljudi ne pridruže i ne formiramo kalster na toj razini, a sada je sve to na čekanju, dok se ova situacija ne riješi. Jednostavno, naše financije su sada, tako reći, minimalne. Mi se prije svega financiramo od boravišne pristojbe, od gostiju i od članarine. Ako nema gostiju, nemamo ni novaca. Sada pokušavamo efektivno raditi marketing i gerila marketing. S minimalnim novcima pokušavamo napraviti maksimum.

-Što biste preporučili onima koji se odluče upustiti u zdravstveni turizam? Ima li neki model da poluče bolji uspjeh? Postoji li neka institucionalna pomoć, poticaj?

*Bilo je negativnih iskustava. Prije desetak godina je bio jedan privatni klaster pa se ljudi pitaju, što ja imam od toga. Ako rektor Medicinskog fakulteta pristane doći na čelo ovoga klastera, onda će se to podignuti na jednu višu razinu. Članarina će biti propisana u pravičnom srazmjeru s djelatnošću i veličinom člana – zdravstveno subjekta. Korist će biti da će usluge kroz klaster prezentirati ne samo kroz web stranice. Formiranjem klasatera Turistička zajednica ima mogućnost uložiti i veću sumu novca u oglašavanje, promociju, razvoj jer znamo da cijelom sektoru pomažemo. Ne želimo povlaštenima pomagati. Želimo što više članova. Kroz klaster želimo povezati i privatne iznajmljivače. Kada budemo imali brošuru, podjelit ćemo im je i onda oni koji žele surađivati s klinikama, mogu se povezati – insititucionalno. Sada to mogu činiti samo privatno, putem vlastitih poznanstava. Onda idemo na specijalizirane sajmove, radimo kongrese i slično. Na tim kongresima bismo doveli svih koji nude usluge da se povežu među sobom.

-Dio zdravstvenog turizma u jednom dijelu može biti i ronjenje, koje je, stječe se dojam kod nas zapostavljeno.

* U suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom napravili smo brošuru za ronilačke klubove.  S njom smo išli na sajmove i imamo veliki broj upita. To je bitan sektor koji nije velik u brojkama, ali je kao dio nautičkog turizma jako važan. Polako se razvija.

-Što biste našim ljudima poručili za kraj?

*Dajem maksimalnu podršku svim našim turističkim djelatnicima i djelatnicima u zdravstvu koji su na svojim leđima iznijeli ovu krizu i bili najviše ugroženi. Želim svima da budu hrabri i da izdržimo, da se maksimalno koncentriramo da prebrodimo ovu tešku turističku sezonu. Smatramo da će situacija biti puno bolja iduće godine, ali ovisi dosta i o ovoj godini. Nadamo se nekoj količini turizma koja će biti dovoljna da ljudi prebrode godinu, da plate kredite, riješe plaće, da ne budu u velikom minusu.  Napravit ćemo maksimalno da se to dogodi. Izdali smo i video na Youtubu koji je u manje od deset dana imao 100 tisuća pregleda, koji je upravo napravljen da prezentira našu ponudu u post-korona razdoblju. Video je dio post-korona kampanje, usmjerena zemljama koje se otvaraju, kako bismo iz privukli i izvukli maksimalno iz ove turističke godine.

 

Irena Dragičević

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.