//mr.sc. Marinela Bakotin Jakovac dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije

mr.sc. Marinela Bakotin Jakovac dr. med, specijalist ginekologije i opstetricije

“Hrana mora biti kvalitetna, izbalansirana, mora biti dobro pripremljena, svježe skuhana i ne prekalorična da ne dođe do velikog porasta na težini.”

 

Prehrana u trudnoći

Trudnoća je tzv. „drugo stanje“ jer je sve drugačije, od izgleda žene, do onoga kako se ona osjeća, što želi i što ne želi, koliko spava i na kraju što jede i u kolikim količinama.

O prehrani u trudnoći se pišu knjige jer se puno toga o toj temi može reći. Ali stvari treba pojednostavniti da ih svaka žena razumije.

Već na prvom pregledu, kada žena dođe da joj se ustanovi trudnoća, pričamo o ženinim navikama i načinu prehrane.

Većina žena ima mučnine pa jedu malo i nemaju teka. U tim slučajevima savjetujemo – jedite malo ali često, jedite hranu koja vam se sviđa i u kojoj uživate.

ALI…uvijek postoji ali.

Hrana mora biti kvalitetna, izbalansirana, mora biti dobro pripremljena, svježe skuhana i ne prekalorična da ne dođe do velikog porasta na težini.

Porast težine koji je u trudnoći prihvatljiv je od 9 do 12 kg, ali i to je individualno jer ako mršave žene dobiju i više kilograma nismo zabrinuti, a može nas zabrinuti i manji prirast na težini pretilih žena. Naravno da su u pozadini porasta kilaže mnoge komplikacije u trudnoći kao što je gestacijski dijabetes i preeklampsija.

Zato u trudnoći želimo da jedete puno povrća – jer je zdravo i ako nije previše prokuhano puno je folne kiseline. Folna kiselina je sintetički oblik B vitamina koji se nalazi u lišću tamnozelenih biljaka, citrusnom voću, grahoricama i cjelovitim žitaricama. Krumpir nije poželjan u velikim količinama, bolje je korjenasto i zeleno povrće.

Jedite i voće, ali najbolje ga je jesti samo i na prazan želudac što bi rekli „na tašte“. Najbolje ga je jesti za doručak ili više od 4 sata nakon predhodnog obroka. Ako se voće jede odmah nakon predhodnog obroka nije iskoristiva sva njegova blagodat jer većim dijelom truli i stvara plinove. Ipak treba izbjegavati suho voće, banane i datulje, a i općenito prevelike količine voća jer i ono na kraju prelazi u šećere koji debljaju. Znači, voće može, ali probrano i u ograničenim količinama.

Meso i drugi izvori proteina su namirnice koje osiguravaju punovrijedan izvor bjelančevina, željeza i vitamina A. Previše proteina bez druge hrane može dovesti do zatvora. Zato se meso može kombinirati sa povrćem i salatama.

Ukoliko volite ribu ona je dobrodošla, ali i tu treba biti oprezan jer neke vrste ribe sadrže dosta žive pa je bolje da se ne jede više od 2 – 3 puta tjedno. Riba sadrža omega 3 masne kiseline koje su izuzetno važne za razvoj mozga fetusa.

Mliječni proizvodi su dobrodošli jer sadrže puno kalcija i vitamina D i zdravi su, ali tu moramo izostaviti pudinge i voćne jogurte koji su obične, šećerne, obojane bombe.

Masnoće  – izbjegavajte zasićene masne kiseline kao što su maslaci i vrhnja i okrenite se nezasićenim masnim kiselinama kao što je ulje.

Brza hrana – smanjite unos brze ili industrijski obrađene hrane jer je puna zasićenih masnih kiselina, dodane soli i šećera. Ograničite konzumaciju gotovih jela i klonite se keksa, kolača, industrijski obrađenog mesa, čipsa, slatkiša i gaziranih pića.

Voda je jako važna u trudnoći jer uz vlaknastu prehranu jako potiče i onako usporenu probavu i zatvor. Preporuka je piti do 2 l vode (6 – 8 čaša) na dan što nije jednostavno pogotovo kod mučnina. Ali tekućina u organizam ulazi i kad se jede juha, voće, povrće, kad se piju biljni čajevi i svježe ocijeđeni voćni sokovi od agruma.

Izbjegavati gazirana pića, naravno alkohol, ali i kavu u prevelikim količinama. Ne konzumirajte više od 200 mg kofeina dnevno, to su dvije šalice espressa ili 4 limenke Cole. Obratite pažnju i na druge izvore kofeina poput čaja, čokolade i energetskih napitaka. Vino u malim količinama nije zabranjeno, ali ne više od jedne čaše od 1 dcl dnevno.

Opstipacija (zatvor) predstavlja problem za 35-40% trudnica. Poželjno je uz dosta tekućine konzumirati i namirnice bogate vlaknima (cjelovite žitarice i proizvode od žita, svježe voće i povrće, naročito šljive, smokve, ananas…)

Namirnice koje je važno izbjegavati su:

  • Sirovo i nedovoljno kuhano meso
  • Nepasterizirano mlijeko
  • Meke i zrele sireve, paštete, gotove salate, majoneze
  • Alkohol
  • Cigarete (da, cigarete nisu prehrambena namirnica ali svejedno je važno za napomenuti)
  • Ribe: sabljarke, morski pas
  • Energetska pića
  • Puno soli i jake začine

Uz balansiranu prehranu gotovo nikakvi nadomjesci u trudnoći nisu potrebni osim:

Folne kiseline  – nadomjestak koji se daje trudnicama do 14. tjedna trudnoće u dozama od 400 mcg. Najbolje je, ukoliko žena planira trudnoću da ga uzima i dva mjeseca prije oplodnje jer je nedostatak folne kiseline vezan za poremećaje u razvoju neuralne cijevi ploda iz koje poslije nastaju mozak i leđna moždina. Razvoj neuralne cijevi je gotovo dovršen u trenutku kada žena shvati da je trudna. Ukoliko trudnica ima u predhodnim trudnoćama dijete sa poremećajem razvoja neuralne cijevi npr. spina bifida ili ima takav primjer u užoj rodbini, savjetuje se uzimanje folne kiseline u većim dozama cijelu trudnoću. Tako se u terapiju takve trudnice dodaje najčešće još 5 mg folne kiseline do kraja trudnoće.

Željezo je također deficijentno u trudnoći. Potreba za željezom povećava se tijekom trudnoće zbog povećanja volumena majčine krvi, rasta fetusa i posteljice. Željezo je važno za sprječavanje anemije, a korisno je i za razvoj vašeg djeteta. Preporučuje se dodatan unos željeza putem pripravaka u dozi od 30-40 mg dnevno i to od 20. tjedna trudnoće do 6 tjedana iza porođaja.

Omega-3 masne kiseline su nezasićene masne kiseline, koji su neophodne za rast i razvoj čovjeka i moramo ih unositi hranom, obično ribljim uljem. U trudnoći je obično prisutan deficit unosa ovih masnih kiselina, jer trudnice obično ne konzumiraju plavu ribu koje su bogati izvor omega-3 masnih kiselina, zbog straha od unosa toksina i žive u organizam putem ribe. Tako žene sa već osiromašenim zalihama, ulaze u drugu trudnoću što sve povećava nedostatak te su rezerve omega-3 masnih kiselina sve manje. Znanstvene studije su dokazale da dodavanje omega-3 masnih kiselina u prehranu tijekom trudnoće, poboljšavaju vidne i neurološke funkcije kod djeteta, a učinak je vidljiv do 4. godine života.

Ukratko rečeno, prehrana u trudnoći može biti vrlo jednostavna ili vrlo zahtjevna, ovisno o prijašnjim prehranbenim navikama, kilaži trudnice i njenom općem stanju. Raznolike namirnice koje su kvalitetno pripremljene, puno tekućine, izbjegavanje junk food-a i eventualno neki dodatak prehrani upotpunjavaju sliku idealne prehrane u trudnoći.

Doktore, hitno!