Od nuspojava nakon primljene terapije lani u Hrvatskoj umrlo 115 osoba

„Najšeće se umiralo od posljedica lijekova za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatora“

Od nuspojava nakon primljene terapije u Hrvatskoj je 2019. godine umrlo 115 osoba. Riječ je o 1,7 posto manje smrtnih ishoda 2018. Kao i proteklih godina, u najvećem broju smrtnih slučajeva pacijenti su imali tešku podležeću bolest, primjerice zloćudnu bolest (karcinom), nasljednu metaboličku bolest, srčanu bolest ili transplantaciju organa. Stoji to, među ostalim, u upravo objavljenom izvješću o nuspojavama, kojeg svake godine priredi Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode HALMED.
Tijekom 2019. godine HALMED je zaprimio ukupno 3904 prijave sumnji na nuspojave lijekova. Analizom podataka o lijekovima za koje je prijavljena sumnja na nuspojavu sa smrtnim ishodom uočava se da se, jednako kao i 2018. godine, u najvećem broju prijava radi o lijekovima iz ATK skupine L, odnosno lijekovima za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatorima. Značajan broj prijava sumnji na nuspojavu sa smrtnim ishodom odnosi se na lijekove koji se nalaze pod dodatnim praćenjem, odnosno lijekove koje se prati još intenzivnije od ostalih lijekova i za koje su nositelji odobrenja obvezni pojačano prijavljivati sumnje na nuspojave u svim slučajevima.
Ukupan broj prijava sumnji na nuspojave lijekova u 2019. godini manji je za 2,8% u odnosu na 2018. godinu (3904 prijave u 2019. godini u odnosu na 4017 prijava u 2018. godini). Najveći udio prijava zaprimljen je od liječnika (54,2%). Slijede ljekarnici s udjelom prijava od 24%, dok se na trećem mjestu nalaze pacijenti/korisnici lijeka s udjelom od 12,7%.
Prema broju prijava sumnji na nuspojave u 2019. godini tri su najzastupljenije skupine. Uz skpinu L (lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori), na drugom mjestu je skupina N (lijekovi koji djeluju na živčani sustav) te, na trećem mjestu, skupina J (lijekovi za liječenje sustavnih infekcija).
Najveći broj nuspojava u 2019. godini zabilježen je za organski sustav ‘opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene’ s udjelom od 15,54% ukupnog broja prijava. Potom slijedi organski sustav ‘poremećaji probavnog sustava’ s 14,19% prijava te organski sustav ‘poremećaji kože i potkožnog tkiva’ s 11,65% prijava.
Najčešće prijavljene nuspojave bile su mučnina, proljev, somnolencija, osip, crvenilo i glavobolja, karakteristične za klasične sintetske lijekove, a koje su prijaviteljima dobro uočljive, jasno vremenski povezane s primjenom lijeka te najčešće nestaju nakon prestanka primjene lijeka, stoji u HALMED-ovom izvješću.
D.H.
Doktore, hitno!