Svatko ima svoj način učenja koji je prilagodio sebi da bi brže pamtio informacije koje su potrebne. No, postoje dokazane metode koje ubrzavaju taj proces i pomažu kod izdvajanja bitnog od manje bitnog pri čemu se skraćuje vrijeme učenja, dok se efikasnost iznimno povećava.
Od klasičnih metoda učenja ponavljanjem, znatno su učinkovitije aktivne strategije poput crtanja dijagrama, kartica, vremenskih lenti ili ispitivanja, a pomaže i pauza te miješanje tematika.
Potrebno je najprije da gradivo podijelite u cjeline te se svakoj cjelini posvetite zasebno, a kasnije ih objedinite.
Nakon jednog čitanja cjeline postavljajte sebi pitanja. Nije bitno ako ne znate odgovor na postavljeno pitanje jer ćete onda imati smjernicu na što se trebate vratiti i posvetiti veću pažnju. Postavljanjem pitanja dublje razumijevate gradivo te takvim izvlačenjem informacija stvarate otpornije pamćenje istog.
Pomoći će vam i da ono što pročitate pokušate povezati s nekim općenitim stvarima koje su vam do sada poznate pa ih usporedite kako bi lakše zapamtili nove pojmove.
Jedna od najvažnijih metoda brzog učenja i poticanja kreativnosti je zasigurno izrada mentalnih mapa. Izrada mentalne mape uključuje sve kongitivne funkcije mozga, odnosno pokreće sve umne vještine, logičke i kreativne, koje pomoću riječi, asocijacija, slika, brojeva, boja, ritma, logike i drugoga omogućuju djelotvoran i brz način učenja, sistematiziranje velike količine informacija, smišljanje novih ideja za planiranje, organiziranje i postavljanje ciljeva.
Proces izrade mentalne mape poprilično je jednostavan i barem ste se nekada susreli s tim. Sve kreće od ključne teme, odnosno glavnog pojma koji se zapisuje na sredini lista papira te se potom, u obliku krošnje drveta, grana na pojmove koje se daljnjim gradanjem detaljnije razrađuju i dorađuju informacijama iz gradiva koje učite. Vizualni podražaj najlakše vodi do pamćenja informacija.
Ono što vam još može pomoći kod bržeg savladavanja gradiva jest metoda brzog čitanja.
Kod metode brzog čitanja je bitno da ne čitate, nego vizualizirate.
Prosječna brzina kojom odrasla osoba čita je između 150 i 250 riječi u minuti, a ovo su vježbe kojima dobrano možete unaprijediti svoju brzinu čitanja.
Ne čitajte svaku riječ, preskačite veznike i nepotrebne priloge. Ne mičite usnama dok čitate, nego riječi čitajte u glavi. Pokušajte odjednom, letimičnim pogledom pročitati cijelu rečenicu, a potom i čitav paragraf. Ne radite pauze između paragrafa.
Prilikom čitanja koristite se olovkom ili prstom da održite tempo i fokus. Zatvorite sve nepotrebno pored sebe. Svakodnevno odvojite 20 minuta za vježbu ove vještine, a možete i jednom tjedno štopati vrijeme kako bi pratili napredak.
Također, kod učenja je bitno da vam ništa ne skreće pažnju. Barem na nekoliko sati isključite TV, mobitel i omogućite sebi da vas ništa ne ometa.
Ukoliko ste tip „kampanjca“ koji uči noć pred kolokvij, možda ćete dobro proći na tom kolokviju, ali za mjesec dana na ispitu će vam biti puno teže, a kroz godinu dana se uopće nećete sjećati naučenog. To je zato što naš mozak treba vremena da bi zapamtio informacije na duže staze. Najbolje je početi učiti na vrijeme kako bi svaki dan mogli učiti pomalo, a tek kasnije ponavljati i objediniti cjeline i sve ono naučeno utvrditi gore navedenim metodama.
D.H.
Doktore, hitno!
