prof. dr. sc. Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu

“U Hrvatskoj svake godine od raka oboli između 150 i 180 djece i mladih”

 

-Zastupnica ste u Europskom parlamentu, ali i profesorica na riječkom Medicinskom fakultetu. Prvo pitanje, koje nam se sada, nažalost nameće je – pandemija. Kako ona uistinu izgleda s europskog stajališta, koliko smo ugroženi, što moramo činiti?

*Ugroženi smo svi, ali simptomi koje ćemo razviti bit će različiti od osobe do osobe, ovisno o imunitetu i eventualnim bolestima koje imamo u trenutku infekcije. Važno je biti odgovoran i prema sebi i prema drugima. Dosta znamo o Covid-19, ali ipak ne znamo sve. Stoga je važno biti oprezan i prilagoditi se novonastaloj situaciji. Europska komisija i parlament na pandemiju su reagirali doista brzo, pogotovo kada uzmete u obzir da je proces donošenja odluka dugotrajan i birokratiziran. Osigurane su potpore javnozdravstvenim sustavima, a medicinska oprema postala je dostupna svima. Pandemija je ukazala na brojne manjkavosti zdravstvenih sustava diljem Europe. No, lekcija je naučena i vjerujem da se scenarij kolapsa zdravstva kojem smo svjedočili u nekim zemljama na početku godine više neće ponoviti. Europska komisija poduzela je brojne korake kako bi u budućnosti što manje bili ovisni o proizvodnji u takozvanim trećim zemljama, kao što su Kina i Indija. Mislim da se nestašica lijekova i medicinske opreme s kojom smo bili suočeni više neće ponoviti. Unija, na primjer, stvara zalihu respiratora, zaštitnih maski za višekratnu uporabu, laboratorijske opreme i lijekova (rescEU) kao pomoć državama članicama koje se suočavaju s nestašicama. Korona je tu i još će dugo biti prijetnja. Brojke zaraženih su ozbiljne, simptomi pacijenata na liječenju u bolnici također i zato moramo ozbiljno shvatiti preporuke liječnika i stručnjaka. Pridržavajmo se preporučenih mjera, budimo svjesni svoje odgovornosti i vjerujem da ćemo i iz ovog izazova izići snažniji i povezaniji kao društvo u cjelini.

-Članica ste Posebnog odbora za rak. Rak godišnje u Hrvatskoj ubije čak 11.000 ljudi. Zbog pandemije mnogi se žale kako više ne mogu doći na vrijeme do ogovarajuće skrbi. Mnogi se pribojavaju kako nas nakon pandemije korone čeka epidemija karcinoma.

*Građani su s pravom zabrinuti i s pravom se pitaju je li liječenje ostalih bolesti pa i karcinoma palo u drugi plan zbog korone. Odgovor je, nažalost, potvrdan. Zbog korone otežan je pristup pacijenata i dijagnostici i svim oblicima liječenja, što će dugoročno imati nesagledive posljedice na zdravstveni sustav i gospodarstvo zemlje. Naši onkolozi upozoravaju na smanjenje broja preventivnih pregleda, zbog čega postoji mogućnost kasnijeg otkrivanja karcinoma, a to posljedično znači i teže izlječenje te povećanje mogućnosti smrtnog ishoda. Lako je razumjeti da ishodi liječenja nisu isti ako se rak otkrije u početnoj fazi ili kad su se već razvile metastaze. Ako i zanemarimo činjenicu da su metastatski lijekovi najskuplja kategorija lijekova, ostaje porazna činjenica da su šanse preživljavanja pacijenta tim manje što je bolest više uznapredovala. Ne razumijem državnu administraciju koja ništa ne poduzima, dok hrvatsko zdravstvo srlja u duboki ponor i strahoviti porast dugova u zdravstvu. Nedavno je u Europskom parlamentu osnovan Poseban odbor za borbu protiv raka čija sam članica. Odbor će se baviti stvaranjem dugoročne strategije za borbu protiv ove zloćudne bolesti, s naglaskom na preventivne preglede i rano dijagnosticiranje, što su vrlo važne poluge u borbi protiv raka. S obzirom na to da je rak s kojom se bori cijela Unija, mislim da Odbor može odigrati važnu ulogu kao forum za razmjenu dobrih praksi, suradnju liječnika i znanstvenika te institucija zemalja članica. Borba protiv Covid-19 ne može i ne smije nas spriječiti u pružanju pravodobne pomoći oboljelima od raka.

– Pozvali ste građane da podrže “Zlatni rujan”, globalnu kampanju kojom se želi podići svijest o raku kod djece, a zbog koje je Parlament svoju zgradu u Bruxellesu osvijetlio zlatnom bojom. O čemu se radi?

*U Hrvatskoj svake godine od raka oboli između 150 i 180 djece i mladih. No, zajedno s njima u toj su borbi i njihove obitelji i zdravstveni djelatnici. Karcinom je bolest koja snažno utječe na malog pacijenta, ali i na sve u njegovoj okolini. Teška je to i dugotrajna bolest, prekida djetinjstvo i mladost pacijentima i prisiljava ih na borbu za život u ranoj dobi. Zato je iznimno važno da se kampanjom Zlatni rujan kod građana podigne svijest o karcinomu kod djece, ali i da pošaljemo poruku solidarnosti i potpore svoj djeci i adolescentima koji se bore protiv raka te njihovim obiteljima i svim zdravstvenim djelatnicima. Oni ne smiju u tome biti sami. Leukemije su najčešće i čine trećinu svih malignih bolesti u djece. Tumori mozga druge su po učestalosti dječje maligne bolesti (20%). Posljednjih desetljeća postignut je izvanredan napredak u liječenju dječjih malignih bolesti i postotak petogodišnjeg preživljavanja kod nas je iznad europskog prosjeka. No, unatoč tome što je rijedak, a rezultati liječenja su vrlo dobri, rak je drugi po učestalosti uzrok dječje smrtnosti, odmah iza prometnih nesreća. Broj djece koja su u Europi u 2020. proživjela rak procjenjuje se na 500.000, a svake se godine dijagnosticira 35.000 novih slučajeva. Dakle, velik je to i kompleksan problem i moramo ga biti svjesni i ukazivati na njega.


– Koliko su mladi uopće zainteresirani za zdravstvene teme? Mislimo općenito, ne samo na one koji se školuju u zdravstvu, pogotovo danas kada smo svakodnevno bombardirani (lošim) zdravstvenim informacijama?

*Ova pandemija je “kriva” što su zdravstvene teme gotovo svima na “dnevnom redu” pa mi se čini i mladim ljudima. Živimo u vremenu kada predškolce morate pripremiti na odlazak u vrtić, na držanje razmaka, na pojačanu higijenu, objasniti im čemu služe i kada se nose maske, kada se djeca i mladi ne mogu družiti onako kao što smo svi to navikli ili, recimo, trenirati u sportskim dvoranama… Dobro ste primijetili da smo tim temama bombardirani i mislim da su i mladi zainteresirani i prilično dobro informirani. Nedavno sam snimala online emisiju za portal srednja.hr upravo o zdravstvenim temama jer su i oni prepoznali da mlade zanimaju te teme te da im trebaju informacije. Ali sad dolazimo do najvažnijeg dijela – bitne su relevantne informacije jer smo toliko pretrpani neistinitim informacijama i nerazumijevanjem, da je više nego ikada potrebno slušati/čitati vjerodostojne izvore i posvetiti veliku pažnju tome tko nešto govori i piše. Primijetila sam da je prilično raširen problem i kod mladih ljudi da vjeruju u sve što pročitaju. Pozitivno je, pak, što više brinu o zdravlju i čak se dosta okreću alternativnim načinima brige o zdravlju. Ali treba biti oprezan i znati da to što su, primjerice, negdje u bespućima Interneta pročitali da su maske opasne, ne znači nužno da je to i istina. Važno je slušati stručnjake i imati vjere u znanost i znanstvenike.

-Zalažete se za održivi razvoj. Kako bi on u hrvatskoj praksi trebao izgledati?

*Održivi razvoj se često percipira kao zaštita okoliša, međutim zaštita okoliša je samo jedan od tri stupa na kojima počiva koncept održivog razvoja, uz stupove društvene pravde i ekonomskog razvoja. Nema održivog razvoja ukoliko zaštita okoliša, društvena pravda i ekonomski razvoj nisu u ravnoteži. Čini se jednostavnim, no iznimno je složeno uspostaviti održivost sustava, posebice tako kompleksnih kao što su države. Svatko tko tvrdi drugačije, bojim se da nije dovoljno upoznat s ovim konceptom. U hrvatskoj praksi održivi razvoj podrazumijeva funkcionalne i transparentne institucije koje rade u javnom interesu kako bi očuvale prirodu i zaštitile okoliš, omogućile održiv ekonomski razvoj koji neće uništiti prirodne resurse te osigurale pravedne socijalne transfere kako bi se zaštitile ranjive skupine i osigurala najviša zaštita ljudskih prava. Sve dok nećemo imati tijela javne vlasti koja su stvarni servisi građana, a ne instrumenti pogodovanja pojedincima i interesnim skupinama, nećemo moći učinkovito štititi prirodu i okoliš, osigurati pravednu tržišnu utakmicu i ravnomjerno rasporediti društveno blagostanje. Stoga je stvarna, a ne fingirana ili kozmetička reforma javne uprave i pravosuđa temeljni instrument za održivu transformaciju Hrvatske. Kada to osiguramo druge, sektorske reforme, a potrebno ih je iznimno puno, ići će lako. U području gospodarstva govorim o tranziciji prema tzv. cirkularnoj ili kružnoj ekonomiji te biogospodarstvu, u području zaštite okoliša na implementaciju sustava integriranog gospodarenje otpadom koja otpad ne tretira kao problem, već kao iznimno vrijedan sirovinski resurs, uspostavu transparentnih procjena utjecaja na okoliš i strateškog pristupa zaštiti bioraznolikosti, a u području društvene pravde u prvom redu na reformu zdravstvene i socijalne politike koje moraju počivati na principima solidarnosti zdravih s bolesnima te bogatih sa siromašnima.

D.H.

Doktore, hitno!