Svaki četvrti 16-godišnjak u Hrvatskoj razmišlja o tome da se ozlijedi

 

“Svjetski dan mentalnog zdravlja”


Prema pokazateljima za depresivne tegobe 5,6 % mladih u dobi od 16 godina tijekom 2019. godine je izjavilo da od ukupno šest ispitanih depresivnih tegoba ima najmanje njih četiri, većinu vremena u posljednjih sedam dana (8,7 % djevojaka i 2,6 % mladića). Pritom se gotovo svaka peta djevojka od 16 godina u posljednjih sedam dana osjećala tužno većinu vremena.

U Hrvatskoj 20-godišnja perspektiva pokazuje značajan porast depresivnih tegoba kod mladih u dobi od 16 godina nakon 2011. godine.

Dodatno, podatci pokazuju da najmanje svaka četvrta mlada osoba u dobi od 16 godina izjavljuje da je razmišljala o tome da se ozlijedi ili si naudi na drugi način (razlike kod djevojaka i mladića: svaka treća djevojka i gotovo svaki peti mladić u dobi od 16 godina).

Samoubojstvo je barem jednom u životu pokušala gotovo svaka deseta mlada osoba u dobi od 16 godina (veći udio djevojaka nego mladića koji su pokušali samoubojstvo barem jednom u životu).

Podaci su to objavljeni u infografici Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj s osvrtom na rezultate istraživanja nekih pokazatelja mentalnog zdravlja učenika u dobi od 16 godina u razdoblju od 1999. do 2019., uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja. Objavio ju je Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Cilj je infografike potaknuti raspravu o zaštiti i očuvanju mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj, o važnosti razvoja usluga koje su primjerene mladima i njihovim potrebama, o odgovornosti odraslih za mentalno zdravlje mladih, o važnosti pristupanja i pružanja podrške mladima te pravovremenog traženja stručne pomoći.

Svjetski dan mentalnog zdravlja koji se obilježava 10. listopada, ove godine dolazi u vrijeme posebnih izazova u kojima se nalazimo posljedično COVID-19 pandemiji. Važnost mentalnog zdravlja za cjelokupno zdravlje kao i zaštitnih čimbenika pojedinca i zajednice koji pomažu očuvanju mentalnog zdravlja izraženi su danas možda više nego ikada.

Svjetska zdravstvena organizacija u ovogodišnjoj kampanji ističe važnost većeg ulaganja u mentalno zdravlje, odnosno programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja. Posebno je važno ulaganje u programe zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja mladih.

U infografici Mentalno zdravlje mladih u Hrvatskoj su prikazani podatci iz upitnika o depresivnim tegobama, razmišljanjima o samoozljeđivanju te pokušajima samoubojstva koji su prikupljeni u sklopu Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima, 16-godišnjacima, u redovnom školovanju (ESPAD). To istraživanje se provodi svake četiri godine od 1995. i u Hrvatskoj. Provodi ga Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prve podatke za navedene pokazatelje mentalnog zdravlja imamo iz istraživanja 1999. godine, a posljednje, koje je provela Služba za promicanje zdravlja, iz 2019. godine.

‘Važno je kako se ponašaju i što čine odrasli u bliskom okruženju djeteta, kako se ponašaju i što čine odrasli u školama i drugim obrazovnim institucijama, zdravstvenim institucijama, susjedstvu i široj zajednici te što se čini u javnoj politici za zaštitu i očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih – razvijaju li odrasli zajednicu koja usađuje pozitivne norme i -vrijednosti te promiče dobro mentalno zdravlje’, poručuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

D.H.

Doktore, hitno!