Danijel Kukoč, predsjednik Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a Split, županijski vijećnik

Danijel Kukoč, predsjednik Savjeta za zaštitu okoliša SDP-a Split, županijski vijećnik
D.H.

D.H.


„Karepovac sigurno neće dočekati Lećevicu“

-Izvješće Regionalnog centra čistog okoliša (RCČO d.o.o.) o radu u 2019. godni te izvješće o tekućim fazama izgradnje Centra za gospodarenje otpadom za siječanj-lipanj 2020. usvojeno je na prošloj sjednici splitsko-dalmatinske Županijske skupštine. Vi ste bili protiv? Zašto?

* Kao prvo moramo biti svjesni da vladajuća koalicija u načelu prihvaća sva izvješća koja dođu na dnevni red sjednica županijske skupštine bez ikakvog kritičkog osvrta na ista pukim podizanjem ruku i u načelu bez rasprave s njihove strane. S druge strane Klub vijećnika SDPa i veći dio opozicije pokušava konstruktivnim kritikama ukazati na manjkavosti ovih izvješća i probleme koji se događaju i koji se mogu dogoditi u budućnosti. Tako je i s ovim izvješćima. Nažalost Izvješće o radu Regionalnog centra čistog okoliša d.o.o. u 2019. godini, posebno njegov zaključak u bitnom se ne razlikuje od Izvješća za 2018. godinu. Suština se svodi na mi pripremamo projekt i samo što isti nije krenuo ka realizaciji. Nažalost veliki projekti, a što projekt izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici zasigurno je, ne mogu se voditi stihijski pukim zadovoljavanjem forme. Projekt izgradnje centra u Lećevici traje već 15 godina, a trajat će najmanje još 5 godina. Da na taj način vodite neku privatnu investiciju davno bi propali, a banke bi vam uzele svu imovinu koju imate. Ovdje se ne poštuje dinamički plan projekta, rokovi njegove realizacije davno su prošli, nisu još riješeni imovinsko-pravni odnosi iako smo više puta na sjednicama županijske skupštine i u medijima bili informirani da je sve u redu, još nije riješena pripadajuća infrastruktura koja gravitira centru itd. S druge strane kada upozoravamo da se projekt ne može voditi sam za sebe, jer samom izgradnjom centra za gospodarenje otpadom ne rješavamo cjelokupni problem oko gospodarenja otpadom u županiji u načelu dobivamo odgovor mi nismo nadležni za ostalo, nadležnost JLS je brinuti se o razdvajanju otpadom itd. Upravo sustavno ne prilaženje problemu gospodarenja otpadom u županiji je i najveći problem. Klub vijećnika SDPa je prošle godine zatražio tematsku sjednicu o gospodarenju otpadom u županiji i jedna od prihvaćenih zaključaka bio je da će župan Splitsko-dalmatinske županije imenovat operativno tijelo radi kontinuiranog praćenja izvršavanja obveza jedinica lokalne samouprave na svom području, u oblasti gospodarenja otpadom. Navedeno tijelo nije nikad konstituirano, niti se ikad sastalo. To najbolje održava sliku brige za okoliš u našoj županiji.

-Koje bi, po Vama, bilo najbolje rješenje za cjelovito zbrinjavanje otpada u županiji?

* Gospodarenje otpadom u razvijenim državama predstavlja prvoklasno gospodarsko pitanje, ali i pitanje kvalitete života na nekom području. Gospodarenje otpadom je sustav koji donosi nova radna mjesta, racionalno gospodarenje sirovinama i razvijanje zelene industrije. U razvijenim državama na snazi je tzv. sustav kružnog gospodarstva, dok mi još uvijek imamo linearni model.
Dok Europska unija donosi nove zakone sa sve ambicioznijim ciljevima u gospodarenju otpadom mi smo još uvijek u fazi privrženosti smeću i razmišljanjima kako ga i gdje zbrinuti. Mi još uvijek ne gradimo niti sortirnicu, niti kompostanu, i kao da ne razumijemo da je odvojeno prikupljanje otpada jedini način kako ćemo dostići zacrtane ciljeve odnosno obvezu za recikliranjem otpada. Izgradnja centra u Lećevici je potreba, ali ona ne može biti puka zamjena za Karepovac, jer u tom slučaju dobivamo samo zamjensku lokaciju za smeće samo što će trošak odvoza narasti po nekoliko puta. Danas u Splitu imamo tek 3-4 posto odvojenog prikupljanja otpadom.
Dakle, kako sam ranije naveo, moramo se sustavno posvetiti gospodarenju otpadom, ne može dio sustava biti u nadležnosti gradova i općina, dio županije, a dio države. Moramo puno više truda usmjeriti u odvojeno prikupljanje otpadom, izgradnju zelenih otoka, reciklažnih dvorišta, sortirnice i kompostane. U protivnom u vrlo skoroj budućnosti za svega par godina očekuje nas crni scenarij sa smećem na ulicama i trgovima gradova i skupim troškovima odvoza otpada i plaćanjima penala.

-Kapacitet Karepovca je ograničen. Upitno je hoće li „dočekati“ Lećevicu. Je li se tu moglo nešto „pametnije“ smisliti za Split?

* Karepovac sigurno neće dočekati Lećevicu. Sva dokumentacija vezana za projekt sanacije Karepovca od ishođenja građevinske dozvole koja je izdana u travnju 2015. godine, otkupa zemljišta, potpisivanja Ugovora s Fondom za zaštitu okoliša o sufinanciranju projekta, izrada projektne i natječajne dokumentacije i raspisivanje samog natječaja za prvu fazu sanacije Karepovca obavljeno je još prije 4 godine.
Do danas se nije raspisao natječaj za narednu fazu sanacije. Mjesečna količina odloženog komunalnog otpada na Karepovac znatno premašuje onu predviđenu Projektom sanacije što znači da Grad Split ne poduzima ništa ni na primarnoj selekciji otpada niti na smanjenju dovoza otpada iz susjednih gradova i općina. A moramo biti svjesni da oko 50 posto kapaciteta Karepovca se puni smećem iz okolnih gradova i općina. Prema Planu dinamike zatvaranja odlagališta neopasnog otpada u Hrvatskoj svi deponiji u našoj županiji moraju biti zatvoreni do kraja 2022. godine.
Karepovac ima kapacitet za zaprimanje otpada do 2022., ako se količina otpada ne bude mijenjala.
Kako do tada RCGO Lećevica neće biti izgrađen, sav otpad s područja županije od Makarske do Kaštela trebao bi se odlagati na Karepovac, što znači da će Karepovac postati regionalno odlagalište otpada. Grad Split ima alate u otkazivanju ugovora o primanju smeća s okolnim gradovima i općinama, kao i tužbu prema županiji zbog neispunjenja ugovornih obveza prema grada temeljem sklopljenog ugovora iz 2008. godine po kojem se županija obvezala izgraditi Lećevicu do 2010. godine. No, bojim se da nitko nema snage krenuti u takve radikalne mjere.

– Dugo ste bili na čelu Agencije EKO Kaštelanski zaljev, te ste vodili pripremu EU projekata aglomeracije Split-Solin i Kaštela-Trogir. Što je danas s tim projektima?

* Nažalost političkom odlukom koja je po meni pogrešna i štetna provedba navedenih projekata prešla je s EKO Agencije na samu komunalnu tvrtku Vodovod i kanalizacija d.o.o. što je rezultiralo prolongacijom početka samih projekta za 2-3 godine. U međuvremenu su i cijene građevinskih radova narasle za 30-tak posto, što je dovelo i do upitnosti same fizibilnosti projekata, a posredno i do skuplje cijene vode za kućanstva na našem području. S druge strane, stručni kadar u EKO Agenciji se rasuo i na ovaj način uništena je jedna od kvalitetnijih javnih tvrtki na širem splitskom području.

D.H.
Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.