//Žene u hrvatskom društvu i politici

Žene u hrvatskom društvu i politici

Uoči Dana žena kada cijeli svijet slavi ženski rod, taj veliki dan kojim slavimo sva ekonomska, politička i društvena postignuća, želim senzibilizirati svijet o tome koliko smo divne, jake, sretne, lijepe i ponosne.

Zato drage žene, budimo solidarne jedna prema drugoj, suzdržimo se od ružnih komentara. Jer, tko će na nas paziti ako nećemo jedna drugu.

Mi žene smo divna bića. Sposobna bića. Snažna bića. Kreativna bića. Sve smo se suočile s predrasudama. Neke od nas smo udane, neke od nas su majke, neke to ne žele biti, neke su neudane i ne žele se niti udavati, i sve je to uredu.

Položaj žena u povijesti jedna je od najzanimljivijih tema povjesničarima današnjice. 

Žene su u  posljednjih 30  godina postale stradalnice, braniteljice, ratne veteranke, istaknute političarke, aktivistice, preuzimale su uloge očeva i majki, borile se s financijskim problemima i psihološkim pritiscima, dijelile sudbinu nezaposlenih.

Nažalost, ima dosta „ali, još uvijek“ za isti posao muškarci će biti bolje plaćeni, još uvijek pričamo o zaštiti žena i lošijem položaju u društvu, još uvijek pričamo o rodnoj ravnopravnosti i još uvijek se zbiva diskriminacija upravo po spolu.

Nije lako biti žena, ali je predivno. Mi žene smo osjećajnije, empatičnije, brižnije i sposobne voditi bitke na nekoliko frontova paralelno. Mi žene smo toliko magično moćne i možemo svladati sve prepreke.

Neravnoteža moći, pogotovo u politici, ženama stvara prepreke koje moramo često preokretati u svoju korist. Izboriti se za pozicije u tom okruženju koje nije naklonjeno ženama, koje je uglavnom rezervirano za muškarce. U politici, nažalost i danas vlada „muški klub“ iako polako, ali sigurno one malobrojne žene u politici sa sobom u pravilu uvode tzv. „ženski“ stil vođenja – više demokratski, osjećajniji, meki stil vođenja.

Također, žene osim različitih prioriteta u politiku unose i različite poglede odnosno stajališta o političkim temama. Naposljetku, žene su zaslužne i za novu političku kulturu odnosno nove oblike komuniciranja te poboljšanje u jeziku i ponašanju u parlamentima.

Termin „stakleni strop“ odnosi se na nemogućnost žena da postignu jednak tretman, prilike, položaj i jednaku plaću kao i muškarac na istom položaju ili s istim obrazovanjem u istoj tvrtki, odnosno onemogućuje ženama vertikalno napredovanje na osnovi spolne diskriminacije.

Borbe za ženska prava započele su u 19. stoljeću Sufražetkinje koje su se borile za pravo glasa na izborima, a današnji fokus žena je borba za jednake plaće, jednake mogućnosti na radnom mjestu, reproduktivna prava i kontrolu rađanja, besplatna i sigurna kontracepcija, sprječavanja nasilja i silovanja u obitelji i braku…

Nažalost, Hrvatska je po položaju žena među najlošijima u Europskoj Uniji. Ako želimo doista poraditi na ravnopravnosti spolova, Hrvatsku očekuje golemi posao.

Eleonora Mandić

Doktore, hitno!