Gradonačelnička kandidatkinja BRANKA RAMLJAK: Grad treba pravovremeno i planski podržati razvoj zdravstvene infrastrukture

Gradonačelnička kandidatkinja BRANKA RAMLJAK: Grad treba pravovremeno i planski podržati razvoj zdravstvene infrastrukture
D.H.

D.H.

 

‘Apsolutno ću podržati i pobrinuti se za održivost i daljnji razvoj već započetih projekata poput Hospicija Matošić ili Četiri palme, u kojima će skrb dobiti potrebiti – osobe kojima je potrebna palijativna skrb, odnosno roditelji čija su djeca hospitalizirana u KBC-u te mladi ljudi koji izlaze iz domova i treba im pomoć da se osamostale’

 

– Kako ste odabrali svoju profesionalnu karijeru?

*Diplomirala sam na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu 1985. godine, nisam se odmah mogla zaposliti, a natjecala sam se u državnom i privatnom sektoru prolazeći različite intervjue i provjere. Uvijek bila u užem krugu, ali posao nisam dobila. Krajem 1987. godine raspisao se natječaj za tri asistenta pripravnika na Ekonomskom fakultetu, a budući sam u tom trenutku bila mama šestomjesečne bebe, iskreno natječaje nisam ni pratila već mi je prijateljica ukazala na to. Odlučila sam poslati prijavu ne znajući za koje kolegije se natječaj raspisao. Ja sam dobila kolegij Računovodstvo i odmah se zaljubila, obožavala učiti i napredovati, raditi sa studentima. Ljubav traje i danas.

– Kako je tekao Vaš profesionalni put od školovanja do zaposlenja?

*Osnovnu školu sam završila u Sukošanu, srednju ekonomsku u Zadru a Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu (1985.) na kojem sam i doktorirala (1999.). Prethodno sam magistrirala na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1993.).

– Kada ste se odlučili baviti politikom i zašto?

*Od 1993. godine sam sudjelovala u upravljačkim procesima na Ekonomskom fakultetu (tri puta sam birana za prodekanicu), Sveučilištu u Splitu (birana sam za prorektoricu u jednom mandatu), u Ministarstvu znanosti i obrazovanja (obnašala sam dužnost državne tajnice), a bila sam i povjerenica za Grad Split (travanj-lipanj 2017.). Skupljala sam iskustva, učila i usavršavala se da bih se prošle godine odvažila najaviti kandidaturu za gradonačelnicu grada Splita i to kao nezavisna kandidatkinja. Razlog zašto ulazim u ovo je jedno veliko nezadovoljstvo kako se grad razvija – ne želim da Split bude cirkus od grada, ne želim da se drugi najveći grad u RH doživljava s podsmjehom. Ovo je ponosni grad neiskorištenih potencijala, kako prostornih tako i ljudskih, a svojom kandidaturom otvaram priliku da u upravljanju gradom sudjeluju stručni, sposobni i motivirani ljudi koji nemaju stranačku iskaznicu, koji se dosad nisu politički aktivirali. Želim dati priliku i otvoriti prostor svima onima koji žele napredak ovom gradu. Sama mogu učiniti malo, ali s novim, kompetentnim ljudima iz različitih područja važnih za funkcioniranje grada, možemo Split preokrenuti nabolje.

– Tko su po Vama najugroženije društvene skupine u Splitu?

*Grad treba voditi računa o svim svojim društvenim skupinama, od djece do najstarijih. Najranjivije skupine su sigurno djeca vrtićke dobi i osobe iznad 65 godina života, a tu treba nadodati i osobe s poteškoćama kojima želim posvetiti punu pozornost. Također, moram istaknuti i mlade osobe koje nemaju posao ili imaju posao, ali nemaju mogućnosti riješiti svoje stambeno pitanje zbog toga što nisu kreditno sposobni a cijene nekretnina su im u ovakvim okolnostima nepriuštive. Stoga ću raditi na tome da sva djeca jaslične i vrtićke dobi budu smještena u vrtiće i da imaju programe koji su i sadržajem i radnim vremenom prilagođene pedagoškom standardu i potrebama njihovih roditelja, koji sve teže usklađuju poslovne i privatne obveze. Starijim osobama želim se približiti kroz gradske kotare (27) i mjesne odbore (7), prostore koje imamo na raspolaganju, koji su pješački dostupni i koji mogu služiti kao dnevni boravci, a u kojima i kroz koje trebamo organizirati programe i aktivnosti prilagođene starijoj populaciji. Apsolutno ću podržati i pobrinuti se za održivost i daljnji razvoj već započetih projekata poput Hospicija Matošić ili Četiri palme, u kojima će skrb dobiti potrebiti – osobe kojima je potrebna palijativna skrb, odnosno roditelji čija su djeca hospitalizirana u KBC-u te mladi ljudi koji izlaze iz domova i treba im pomoć da se osamostale. Nastavit ću unaprjeđivati suradnju gradske uprave s udrugama koje se bave radom s mladima, djecom s poteškoćama u razvoju, beskućnicima, braniteljima.

– Što mislite o položaju žena u društvu i politici?

*Svaka žena na sebi svojstven način sudjeluje u izgradnji boljeg svijeta. Iako prema demografskim podacima žene čine više od polovice svjetskog stanovništva, društveni položaj nam je daleko od toga, a pogotovo se to može vidjeti na primjeru sudjelovanja u političkom životu.
Prema istraživanju Vijeća europskih općina i regija, dužnost gradonačelnice obavljaju u tek 15% gradova starog kontinenta, a od 41 europske prijestolnice žene su na čelu samo njih 8. U Republici Hrvatskoj imamo samo 13 gradonačelnica od ukupno 128 gradova, što govori da je politika još uvijek pretežito svijet muškaraca. S druge strane, pandemija COVID-19 je pokazala da se s tom zdravstvenom i ekonomskom krizom baš najbolje nose one zemlje na čijem čelu su žene (Danska, Finska, Njemačka, Island, Novi Zeland, Norveška i Tajvan). Kada pak gledamo prisutnost žena na čelnim menadžerskim pozicijama, onda je Hrvatska nažalost na nezavidnom, posljednjem mjestu u EU.
Zašto je tome tako, posebno ako znamo da je visoko obrazovanje jedno od područja u kojem žene ne samo da su postigle ravnopravnost s muškarcima, već su ih i prestigle? Zato što nas to ne zanima ili zato što ne želimo „igrati“ po postojećim pravilima?


– Što bi trebalo mijenjati u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi u Splitu?

*Grad Split zajedno sa zdravstvenim ustanovama treba aktivnije sudjelovati u projektima koji se tiču prevencije razvoja fizičkih i mentalnih bolesti te promociji zdravog življenja kroz javne kampanje, razvoj mreže krvartovskih igrališta i vježbališta… Grad treba pravovremeno i planski podržati razvoj zdravstvene infrastrukture, primjerice kroz izmjene prostorno-planske dokumentacije, davanje u zakup poslovnih prostora u vlasništvu grada zdravstvenim ustanovama po specifičnim uvjetima, rješavanje prometa u mirovanju u partnerstvu s KBC Split koji je jedan od najvećih atraktora automobila u gradu, razvoj mrežu javnog gradskog prijevoza, adekvatnupodršku zdravstvenom sustavu za vrijeme turističke sezone kada je prisutan veći pritisak.

Split treba postati grad koji brine o svojim sugrađanima pa bih iz reda ustanova i udruga koje pružaju takve usluge u zajednici, zajedno s predstavnicima Grada, oformila proaktivan Savjet za socijalnu skrb koji će predlagati i koordinirati aktivnosti i projekte kako bismo izbjegli dupliranje, racionalizirali sredstva i proširili paletu usluga.

D.H.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.