Danas je 147 godina od rođenja Ivane Brlić-Mažuranić

Danas je 147 godina od rođenja Ivane Brlić-Mažuranić
Anja Prajninger

Anja Prajninger

Na današnji dan prije 147 godina u Ogulinu, rođena je velika žena, hrvatska književnica i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu, Ivana Brlić-Mažuranić.

Brojna obitelj Mažuranić bila je vrlo poznata te je aktivno sudjelovala u stvaranju modernog društva. Ivanina baka Aleksandra bila je supruga bana Mažuranića i sestra pisca Dimitrija Demetra, Ivanin djed bio je veliki Ivan Mažuranić, političar, hrvatski ban, pisac i pjesnik.

Tako da nas ne treba čuditi da je već kao djevojčica pokazala strast za čitanjem i da je stekla izvrsnu naobrazbu, a među ostalim i poznavanje stranih jezika.

Zbog očeva posla često se selila prvo iz Ogulina u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.  U mladenačkoj dobi živjela je na relaciji Ogulin, Novi Vinodolski i Varaždinska okolica. Najveća podrška u pisanju bio joj je njezin djed Ivan Mažuranić, ali i rođak Frank Mažuranić, koji je tada bio poznati pjesnik.

Sa samo osamnaest godina udaje se za Vatroslava Brlića, odvjetnika i političara. Nakon vjenčanja sa suprugom se seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kako je bila majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta.

Kao supruga Vatroslava Brlića uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnog pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja.

Svoju prvu pjesmu Zvijezdi moje domovine napisala je u Ogulinu 1886. godine. Pravu pozornost književne publike skreće 1913. godine romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića na kojoj su odrasle generacije i generacije djece. Nećemo vam nabrajati sva njena djela, ali nešto što fascinira je da su prevedena na više od 40 jezika. Često je nazivana hrvatskim Andersenom i Tolkienom, te zbog svoje izvornosti i svježinom ravnopravno stoji rame uz rame s velikanima dječje književnosti.

Tijekom života patila je od depresije i nakon duge borbe s tom bolešću počinila je samoubojstvo, 21. rujna 1938. godine, u bolnici na zagrebačkom Srebrnjaku. Pokopana je na zagrebačkom groblju Mirogoj, u obiteljskoj grobnici.

Nije se obazirala na to što ondašnje društvo misli o ženi u spisateljskim vodama. Zato je stvorila najbolju hrvatsku dječju književnost, koju će teško itko nadmašiti.

D.H.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.