//Bubonska kuga: Uzrok, simptomi i možete li se njome zaraziti u Hrvatskoj?

Bubonska kuga: Uzrok, simptomi i možete li se njome zaraziti u Hrvatskoj?

 

-Postoje dva oblika bolesti – plućna kuga i kužna sepsa-

 

Pandemije, nažalost, nisu nova pojava u čovječanstvu. Jedna od najpoznatijih i najpogubnijih bila je pandemija crne kuge ili bubonske kuge koja je u 14. stoljeću odnijela živote oko 50 posto svih stanovnika Europe. Unatoč cijepljenju, bubonska kuga još uvijek nije nestala iz populacije te najnoviji podaci pokazuju kako se u 2021. godini pojavila u Mongoliji. Ova bolest, ako se ne liječi, izaziva smrt kod dvije trećine svih pacijenata u roku od dva do šest dana.

Bubonsku kugu izaziva bakterija Yersinia pestis, a riječ bubonska dolazi od riječi bubon što označava otečenu žlijezdu, jedan od najpoznatijih simptoma ove bolesti. Postoje dva oblika bolesti – plućna kuga i kužna sepsa.

Razlog zašto se bubonska kuga češće pojavljuje u području Azije je to što je prenose divlji glodavci koji su na tim područjima dio jelovnika. Najčešće se tu radi o štakorima, miševima, vjevericama i sviscima.

Prijenos kuge s čovjeka na drugog čovjeka je moguć kapljičnim putem ako se kod bolesnika radi o plućnoj infekciji. U tom slučaju je bolesnik jako zarazan jer se bakterija lako prenosi. Zabilježeni su i slučajevi prijenosa s kućnih ljubimaca na čovjeka ugrizom ili kapljičnim putem.

S obzirom na intenzitet i pojavnost, bakterija yersinia se smatra mogućim oružjem bioterorizma.

Nuspojave nakon zaraze bubonskom kugom počinju se pojavljivati već oko dva dana nakon zaraze. Kod nekih pacijenata je moguća pojava simptoma već nakon nekoliko sati, a kod nekih čak više od pet dana. Bubonsku kugu karakterizira nagli početak s vrlo visokom temperaturom od 39-41°C. Ovo su još neki simptomi bubonske kuge zbog kojih je lako prepoznatljiva, ali i vrlo opasna:

-drhtavica uz naglu pojavu vrlo visoke temperature tijela
-ubrzani puls
-hipotenzija, povisivanje krvnog tlaka
-povećanje limfnih čvorova
-bolni i otečeni limfni čvorovi
-crvenilo kože na području otečenih čvorova
-nemir
-smetenost
-teška koncentracija
-povećanje jetre i slezene.

Simptomi plućne kuge su vrlo slični, no najčešće ne nastaje oticanje limfnih čvorova, već su nuspojave vezane uz dišni sustav i pluća. U slučaju bubonske kuge na plućima, simptomi se pojavljuju u roku dva do tri dana, a prvi po redu je kašalj.

Ovo su još neki simptomi plućne kuge:

  • vrlo nagla pojava visoke tjelesne temperature
  • drhtavica
  • tahikardija ili poremećaj ritma otkucaja srca
  • kašalj koji se razvija u prvih 24 sata
  • sluzav iskašljaj koji s vremenom počne sadržavati kapljice krvi, a na kraju postaje potpuno crven i pjenušav
  • otežano disanje

Uz navedene simptome, kod bolesnika se može pojaviti bolovi u abdomenu.

Ako se bolest liječi, simptomi mogu nestati u roku tjedan dana. Međutim, smrtnost bubonske kuge je, ako se ne liječi, vrlo velika. Većina smrtnih slučajeva nastaje zbog sepse i to u roku tri do pet dana nakon pojave prvih znakova bolesti.

Plućna kuga koja se ne liječi uzrokuje smrt kod većine bolesnika u roku 48% nakon nastanka simptoma. Septikemična kuga koja nastaje zbog iste, ranije navedene bakterije, može uzrokovati smrt i prije nego se pojave simptomi bubonskog (s limfnim čvorovima) ili plućnog oblika kuge.

Liječenje je moguće, ali je nužno da se simptomi prepoznaju na vrijeme te da se započne unutar 24 sata od pojave prvih simptoma. Liječenje bubonske kuge provodi se lijekovima, a pacijent mora biti u strogoj izolaciji.

U 2020. godini se u Kini i Mongoliji pojavila bubonska kuga kod pastira koji je jeo zaraženu životinju, točnije svisca. U Azijskim zemljama na snazi su lokalne mjere za suzbijanje kuge, no ne bi trebalo doći do širenja zaraze i na područje Europe. Stručnjaci smatraju kako je trenutno mala šansa da dođe do epidemije na području Europe u velikim razmjerima.

Širenja ove bolesti su vrlo mala, a pozitivno u negativnom je to što je uzrokuje bakterija koja se može liječiti antibioticima, prenosi N1.

D.H.

Doktore, hitno!