//3. sastanak Koordinacije za unaprjeđenje sustava pripravnosti i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora

3. sastanak Koordinacije za unaprjeđenje sustava pripravnosti i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora

 

 

-Kroz Projekt je provedena batimetrijska i geodetska izmjera istraživanog područja-

Djelatnici Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije sudjelovali su na 3. sastanku Koordinacije za unaprjeđenje sustava pripravnosti i reagiranja na iznenadna onečišćenja mora, koji se održao u Šibeniku 9. i 10. lipnja 2021. godine.

Izvješće o radu ŽOC-a Splitsko-dalmatinske županije za 2020. godinu podnio je Tomislav Vidić. Kratko se osvrnuo na manja onečišćenja koja su bila na području Splitsko-dalmatinske županije, na koji način su sanirana te što se poduzelo da ubuduće do njih ne dođe.

Ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kap. Siniša Orlić je predstavio skicu budućeg Nacionalnog plana za interveniranje u slučaju iznenadnog onečišćenja mora. Zamolio je članove Koordinacije da se uključe i kažu svoje mišljenje te kazao kako će svaki pojedini ŽOC dati svoj komentar na skicu plana.

Tomislav Vidić je prezentirao projekt PEPSEA koji ima za cilj povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onačišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora i očuvati biološku raznolikost Jadranske regije. Kroz Projekt je provedena batimetrijska i geodetska izmjera istraživanog područja integralnim mjernim sustavom (multibeam, IMU, RTK-GPS), a uz to su prikupljene te obrađene satelitske fotografije visoke rezolucije. Obavljeno je kartiranje dna te je na temelju uzoraka sedimenata, modela tvrdoća dna i morfometrijskih kriterija primjenom objektnoorijentiranih analiza izrađena klasifikacija sedimenata istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva. Napravljena je i analiza vodenog stupca na više lokacija u kojim su određeni fizičko kemijski parametri, koncentracija toksičnih metala, PAH-ova, organske tvari, te je ustanovljena sanitarna kvaliteta mora. Prikupljeni su podatci o morskim strujama, meteorologiji, morskim mijenama i pomorskom prometu. Za cijelo područje prepoznate su prijetnje i procijenjena je izloženost područja. Na temelju toga karakterizirani su i evoluirani rizici te je izrađen i testiran model rizika iz kojeg su slijedili planovi intervencija za izvanredne situacije. Iznesen je prijedlog nabavke opreme za detekciju onečišćenja mora i rano upozorenje sustava, oprema za sprječavanje širenja onečišćenja, sanaciju,uklanjanje te sigurno zbrinjavanje onečišćivala i oprema za monitoring morske vode. Oprema bi imala za cilj sanirati onečišćenja u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva, preventivno djelovati te ukoliko bi došlo do novih onečišćenja pripomogla bi u pronalasku onečišćivača.