Mr. sc. Krešimir Čaljkušić, dr. med. specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne medicine

Mr. sc. Krešimir Čaljkušić, dr. med. specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne medicine

Foto: 

Udruga Doktore, hitno!

D.H.

D.H.

 

‘Mi smo svojim bolesnicima dostupni koliko god smo bili i prije pandemije’

 

Specijalist neurolog u Klinici za neurologiju KBC Split, subspecijalist intenzivne medicine za područje neurologije i voditelj je Odjela intenzivne skrbi Klinike za neurologiju KBC Split, asistent na Katedri za neurologiju Medicinskog fakultet sveučilišta u Splitum, mr. sc. Krešimir Čaljkušić, dr. med., za Doktore, hitno! otkriva koliko je pandemija ugrozila dalmatinsko zdravstvo te o problematici s kojom se svakodnevno susreću liječnici na splitskoj Klinici za neurologiju.

-Pandemija koronavirusa teško je pogodila cijeli svijet, no najveći teret podnijele su manje razvijene zemlje, među koje, nažalost i mi spadamo. Koliko je ona utjecala na pružanje ‘redovite’ zdravstvene skrbi u Dalmaciji, Splitu?

Iako nam se često čini da se zadnje dvije godine priča samo o korona-virusu i da za nas ne postoji ni jedna druga bolest istina je drugačija. Nisu nestali ni moždani ni srčani udari, ni tumori ni upale crijeva. Nije nestala ni naša briga o tim bolestima. Ni jedna bolnica pa tako ni naš KBC Split nije zaustavila svoj “redovni pogon” i velikim naporima svih zdravstvenih djelatnika nastojimo istovremeno dok se neki kolege bave liječenjem COVID bolesnika liječiti i sve ove druge bolesti koje su tu stalno.
Međutim,i kad nije bilo korona virusa organizacija rada u zdravstvenom sustavu je složena zahtjevna i opterećena listama čekanja i kroničnim nedostatkom sredstava za sve skuplje nove dijagnostičke procedure i lijekove
pa je razumljivo da su sad ti “stari” problemi sada možda ponekad vidljiviji.
Jedno je sigurno-svojim odgovornim ponašanjem-cijepljenjem,nošenjem maske i poštivanjem propisanih mjera svaki stanovnik može doprinijeti da se sustav ne “zaguši” samo COVID bolesnicima nego funkcionira prema granama i strukama.
Još ću nešto dodati. Svaki dan čujemo da je ova godina po broju turista izvrsna. Svjesni smo da naša država i županija žive od prihoda turizma. No sjeti li se netko da iza te “idile” stoje i djelatnici naše bolnice jer osiguravaju i u ovim teškim vremenima zdravstvenu sigurnost svim tim turistima. Njima je jako važna kakva je zdravstvena zaštita kad negdje dolaze. Svako ljeto mi imamo stranaca s moždanim udarima, krvarenjima, infarktima, traumama, dekompresijskim bolestima… tako da se posao često udvostruči.


-Koliko je pandemija covida otežala život neurološkim bolesnicima? Kakva su Vaša iskustva?

Kao što sam već rekao neurologija nije prestala liječiti moždane udare po svim dostignućima koje imamo na raspolaganju kao ni epilepsije ni multiplu sklerozu.
Mi smo svojim bolesnicima dostupni koliko god smo bili i prije pandemije i u skladu sa svojim rasporedima rada ali priznajem da nam je sve teže u ovim uvjetima to zadovoljiti.

-Među najčešće bolesti i stanja koje neurolozi liječe ubrajaju se glavobolja, križobolja, bol u vratu, nestabilnost pri hodu, vrtoglavica, trnjenje, mišićna slabost, tremor, Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, poremećaji u pamćenju, sinkope, moždani udari. Od čega najčešće pobolijevaju Dalmatinci?

To ovisi o genetici, dobi, spolu, životnim navikama i zanimanjima.
Ponekad to ovisi i o klimatskim čimbenicima i teško je ovo ovako brzo i precizno odgovoriti.
Ali apeliram da liječnici obiteljske i hitne medicine moraju prepoznati i odrediti što je hitno a što nije kako se hitni prijem ne bi nepotrebno zatrpao onim što može čekati a da istovremeno ne propustimo pravodobnu pomoć onima kojima je ona potrebna. Tu prvenstveno mislim na liječenje moždanog udara trombolizom i mehaničkom trombektomijom. Takve bolesnike poželjno je odmah uputiti u bolnicu,najbolje uz najavu i popratnu što iscrpniju i kvalitetnu anamnezu.

-Nije tajna kako već godinama pomažete braniteljskoj populaciji. Kakva je situacija danas među njima? Koji su najveći problemi i kako ih sustavno riješiti?

Ljudi koji su nas branili kad su imali 20-30 godina sada imaju 50-60 godina i imaju sve bolesti koje imaju njihovi vršnjaci. S tim da su se kod većine njih pojavile ranije i pogoršane su tjelesnim i psihičkim traumama koje im je nametnuti rat donio. Ali koliko god je braniteljska populacija naizgled zdravstveno zahtjevna iz mog iskustva mogu reći da su branitelji jedinstveni u nekoliko stvari: strpljivi kad im se s poštovanjem obratimo,zahvalni za svaku toplu riječ i pregled, čvrsti u zahtjevu da se država za koju su krv i život davali poštuje i čuva te presretni ako vide da im mladi školovani ljudi istinski zahvaljuju svojim radom, poštenjem i spremnošću da se država uredi što bliže snu s kojim su išli u njezino stvaranje i obranu od jako dobro organiziranog i moćnog neprijatelja.

Najveće stvari i vrijednosti su zapravo jednostavne, zar ne?

D.H.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.