Čak 43 % smrti u Hrvatskoj uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima

-Kako spriječiti loš kolesterol-

Bolesti srca i krvožilnog sustava vodeći su uzrok smrti s udjelom u ukupnoj smrtnosti u europskim zemljama od oko 30 do 50 posto, a čak oko 43 posto smrti u Hrvatskoj uzrokovano je kardiovaskularnim bolestima. Drugim riječima, ove bolesti u Hrvatskoj uzrokuju više od 20.000 smrti godišnje odnosno više od šezdeset svakoga dana, što ih i u nas čini vodećim uzrokom smrti.

Jedan od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti povišene su koncentracije lipoproteina male gustoće tj. tzv. LDL ili ‘lošeg’ kolesterola. Taj kolesterol nerijetko je povišen u općoj populaciji odraslih, što je glavno objašnjenje zašto veliki broj ljudi obolijeva i umire od komplikacija ateroskleroze, kao što je srčani ili moždani udar. Postoji i nasljedni poremećaj metabolizma masnoća u organizmu, a danas je poznato da je riječ o najčešćem nasljednom metaboličkom poremećaju. Pretpostavlja se da od takvoga, nasljednog oblika poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko 20 tisuća ljudi, a prepoznato je svega jedan posto. Oni imaju izrazito visoki rizik obolijevanja i smrti od aterosklerotskih bolesti u mladoj ili srednjoj životnoj dobi, a moderna medicina može im bitno pomoći, ako se bolest što ranije otkrije i započne liječiti.

Ovogodišnji Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. rujna, u Hrvatskoj je naročito posvećen utjecaju povišenoga LDL-kolesterola na kardiovaskularno zdravlje, a Hrvatsko kardiološko društvo uoči Svjetskoga dana srca organizira Okrugli stol s naslovom: ‘Dobar, loš, nasljedni – kolesterol i kardiovaskularno zdravlje’, koji će se održati 27. rujna s početkom u 11.00 sati u Hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu, Radnička cesta 21, 8. kat.

Za bolje upravljanje rizicima i smanjenje smrtnosti ključni su rano otkrivanje i uklanjanje odnosno liječenje čimbenika rizika. Na okruglome stolu razgovarat ćemo o mogućnostima unaprjeđenja kardiovaskularne prevencije u Hrvatskoj, kako bi se smanjili kardiovaskularni pobol i smrtnost u Republici Hrvatskoj. To pretpostavlja i kvalitetniju razmjenu informacija između bolesnika i liječnika, jer smo uvjereni da se boljim zdravstvenim prosvjećivanjem može bitno unaprijediti kardiovaskularna prevencija, koja je glavni uvjet za daljnje smanjivanje obolijevanja i smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila.

U raspravi, uz akademika Davora Miličića, predsjednika Hrvatskoga kardiološkog društva, i akademika Željka Reinera, predsjednika Hrvatskoga društva za aterosklerozu, sudjelovat će i prim. Ines Balint dr.med, kao predstavnica obiteljskih liječnika, prim. dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dok će se predstavnik pacijenata uključiti kroz video-izjavu.

Zainteresirana javnost raspravu će moći pratiti i putem prijenosa uživo na internetskom portalu www.kolesterol.portalzdravlje.hr.

D.H.

Doktore, hitno!